Konsolidacija ljekarni ima granice koje tržište ne može preskočiti
Preuzimanje Belupovih ljekarni otvorilo je pitanje koliko se hrvatsko tržište uopće može okrupniti unutar postojećeg regulatornog okvira
Iako sve globalne prognoze pokazuju da je zdravstvo jedno od područja u koje ulagači sve snažnije ulaze, što se posljednjih godina u Hrvatskoj jasno vidi kroz akvizicijsku aktivnost fondova privatnoga kapitala u privatnim bolnicama, klinikama i veterinarskom sektoru, ljekarnički biznis ostao je uglavnom izvan tog investicijskog fokusa. Razlog je relativno jednostavan: riječ je o snažno reguliranoj djelatnosti s izraženom socijalnom funkcijom i osjetno nižim profitnim maržama u usporedbi s drugim segmentima privatnog zdravstva.
U tom je kontekstu još zanimljivija akvizicija Belupovih ljekarni, odnosno Deltis Pharma (Podravka grupa), koju je krajem prošle godine realizirao ljekarnički lanac Farmacia, dio Atlantic Grupe. Riječ je o devet ljekarni za koje je Atlantic ponudio ukupno 10,9 milijuna eura, pri čemu je u iznos uključena i vrijednost ulaganja Farmacije u strateško, odnosno komercijalno partnerstvo s Belupom u idućih pet godina. To je dosad ne samo Farmacijina najveća akvizicija, nego i najveća pojedinačna transakcija u ljekarničkom segmentu u Hrvatskoj.
Akvizicija je odmah potaknula nagađanja o mogućem valu novih preuzimanja, no prema ocjeni M&A stručnjaka i partnera u tvrtki Caper Joška Vučetića, riječ je o tržištu u kojem konsolidacija ima vrlo jasno postavljene granice.
– Prostora za konsolidaciju nešto ima, ali je on znatno ograničen u odnosu na druge segmente maloprodaje, poput prehrane ili potrošačke elektronike – kaže Vučetić. Kako objašnjava, ljekarne obavljaju javnu zdravstvenu djelatnost unutar izrazito snažnog regulatornog okvira.
