Udruga Franak ne odustaje: Pravna bitka seli se na Ustavni sud

Udruga Franak najavila je nastavak pravne borbe nakon odluke proširenog vijeća Vrhovnog suda Republike Hrvatske u predmetu konvertiranih kredita u švicarskim francima. Kako su poručili na konferenciji za novinare održanoj u Zagrebu, potrošači će nakon pojedinačnih odluka Vrhovnog suda podnositi ustavne tužbe, s ciljem ukidanja takvih presuda i ostvarivanja punog obeštećenja.

Vrhovni sud je u predmetu Rev-457/2025 odlučio da potrošači s konvertiranim kreditima imaju pravo samo na zatezne kamate koje su dospjele do dana konverzije na ukupno preplaćene iznose anuiteta. Odluka je, prema navodima Udruge Franak, donesena omjerom glasova 9:4.

U udruzi takvo stajalište smatraju nezakonitim, protivnim pravu Europske unije, Ustavu i Konvenciji za zaštitu ljudskih prava. Tvrde da je devet sudaca proširenog vijeća potrošačima onemogućilo povrat novca na temelju odredbi Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na ništetnost i stjecanje bez osnove.

Posebno ističu da Sud Europske unije u presudama C-118/17 i C-705/21, prema njihovu tumačenju, upućuje na pravo potrošača na punu restituciju. Odluku Vrhovnog suda smatraju arbitrarnom jer, kako navode, suci nisu prihvatili vještačenja koja nedvojbeno govore o tomu da preplaćeni iznosi konverzijom nisu isplaćeni.

Diskriminirani potrošači

Udruga Franak tvrdi i da je odluka diskriminacijska jer potrošače koji su prihvatili konverziju stavlja u nepovoljniji položaj u odnosu na one koji kredite nisu konvertirali, a koji su mogli ostvariti pravo na puno obeštećenje. Prema njihovim navodima, potrošači s konvertiranim kreditima, ako dobiju samo zatezne kamate, u konačnici plaćaju 20 do 30 posto više za ukupnu otplatu kredita od potrošača koji nisu konvertirali kredit, ali su ostvarili puno obeštećenje.

Dodaju da su ti potrošači diskriminirani i u odnosu na korisnike izvornih euro kredita, koji mogu tužiti banke zbog nepoštenih kamatnih odredbi. Kod konvertiranih kredita, upozoravaju, za obračun konverzije korištene su upravo euro kamate, ali potrošačima se, prema odluci Vrhovnog suda, ne priznaje pravo na tužbu po toj osnovi.

Izdvojena mišljenja kao argument

Udruga se posebno poziva na izdvojena mišljenja sudaca Damira Kontreca, Jadranka Juga, Dražena Jakovine i Josipa Turkalja, za koja smatra da će biti važan oslonac u postupcima pred Ustavnim sudom. U tim se mišljenjima, kako navodi Udruga, ističe da konverzijom nisu uklonjene posljedice ništetnih ugovornih odredbi, da zakon o konverziji nije rješavao pitanje restitucije te da potrošači u trenutku prihvaćanja konverzije nisu mogli biti informirani o ništetnosti valutne klauzule u švicarskim francima.

Tko plaća sudske troškove?

Naveli su i da pitanje sudskih troškova nije konačno riješeno. Smatraju da dosadašnji pristup, prema kojem svaka strana snosi svoj dio troška, nije održiv te tvrde da bi banke morale snositi najmanje dio, a prema pravu Europske unije i puni trošak postupka potrošača.

Nakon odluke Vrhovnog suda, pravna bitka oko konvertiranih kredita tako se seli na Ustavni sud. Udruga Franak očekuje da će Ustavni sud, na temelju postojećih i budućih ustavnih tužbi, ukidati pojedinačne odluke donesene prema stajalištu proširenog vijeća Vrhovnog suda.

Slučaj konvertiranih kredita jedan je od najdugotrajnijih financijsko-pravnih sporova u Hrvatskoj. Najnovija odluka Vrhovnog suda sužava prostor za potrošačke zahtjeve prema bankama, ali reakcija Udruge Franak pokazuje da spor time nije završen.

HUB: Relativiziranje odluke Vrhovnog suda ne doprinosi pravnoj sigurnosti

Odluku su danas komentirali i iz Hrvatske udruge banaka, poručivši da relativiziranje odluke Vrhovnog suda u vezi konverzije kredita u švicarskim francima i selektivno pozivanje na izdvojena mišljenja ne doprinosi pravnoj sigurnosti ni povjerenju u pravosudni sustav.

U svom priopćenju navode da i dalje smatraju da je zakonska konverzija iz 2015. godine trebala predstavljati konačno, sustavno i sveobuhvatno rješenje pitanja CHF kredita.

- U javnosti se i dalje iznose netočne informacije prema kojima potrošači dobivaju pravo samo na zatezne kamate, a ne i na glavnicu. Naime, konverzijom su uklonjeni učinci rasta tečaja švicarskog franka, primijenjene su kamatne stope usporedivih euro kredita, a sve utvrđene razlike i preplate ugrađene su u novi obračun kredita, uključujući i glavnicu. Banke su pritom u cijelosti snijele trošak provedbe konverzije, procijenjen na približno milijardu eura - istaknuli su iz HUB-a.

Dodali su i da neovisno o tome slažu li se s donesenom odlukom ili ne, smatraju da suci imaju pravo zauzeti pravno stajalište na temelju vlastitog tumačenja prava i činjenica te ga obrazložiti kroz zakonom propisani postupak. Upravo je to temelj neovisnog pravosuđa i vladavine prava.

Izrazili su i zabrinutost zbog pokušaja da se odluka donesena nakon takvog postupka relativizira ili prikazuje kao nelegitimna samo zato što nije potvrdila očekivanja jedne strane u postupku. Dodatni problem, kažu, predstavlja i to što se građane ponovno poziva na nove postupke i nova pravna očekivanja, iako su upravo korisnici CHF kredita posljednjih desetak godina bili izloženi dugotrajnoj pravnoj neizvjesnosti.

- Neovisnost pravosuđa ne može značiti prihvaćanje samo onih odluka koje potvrđuju vlastita očekivanja. Ona podrazumijeva poštovanje i onih odluka s kojima se ne slažemo. Takav pristup ne isključuje pravo na drukčije pravno stajalište, ali zahtijeva dosljedno poštovanje institucija i njihovih odluka - smatraju u HUB-u.