Poznata odluka Vrhovnog suda u slučaju švicarski franak

Napokon je poznata odluka Vrhovnog suda o slučaju konvertiranih kredita u švicarskim francima. Prošireno vijeće zauzelo je stajalište da potrošači koji su konvertirali CHF kredite nemaju pravo na povrat glavnice preplata koje proizlaze iz ništetnih ugovornih odredbi, ali imaju pravo na zatezne kamate na te preplate.

Prema toj odluci, pravo na zatezne kamate odnosi se na razdoblje od sklapanja osnovnog ugovora o kreditu do dana prestanka obveze izvršene konverzijom, odnosno do 30. rujna 2015. godine. Te kamate, kako proizlazi iz odluke, pripadaju potrošačima u punom iznosu i ne umanjuju se za iznos preplate utvrđene u postupku konverzije.

Riječ je o presudi koja se čekala godinama jer se u Hrvatskoj razvila neujednačena sudska praksa. Sudovi su u istim ili sličnim predmetima donosili različite odluke, pa se od Vrhovnog suda očekivalo zauzimanje pravnog stajališta koje će odrediti daljnji smjer postupaka konvertiranih dužnika protiv banaka.

Odluka je u osnovi povoljna za banke jer im, prema ovakvom tumačenju, ne prijeti obveza punog obeštećenja, nego samo rizik isplate zateznih kamata. Iako i taj iznos može biti znatan, bitno je manji od potencijalnog troška koji bi nastao da je Vrhovni sud potrošačima priznao pravo na puni povrat preplaćenih iznosa.

Potrošači će dobiti 140 milijuna eura?

Prema procjenama Udruge Franak, takvo rješenje donosi tek 20 posto onog što su potrošači tražili. S obzirom da se ranije govorilo da bi ukupno obeštećenje građanima s konvertiranim kreditima u švicarskim francima moglo iznositi oko 700 milijuna eura, ukupna odšteta potrošačima iznosila bi oko 140 milijuna eura.

U presudi se navodi da korisnici kredita koji su prihvatili konverziju nemaju pravo na naknadu s osnove ništetnosti ugovornih odredbi o promjenjivoj kamatnoj stopi i valutnoj klauzuli, već samo na isplatu zateznih kamata na pojedinačno preplaćene iznose do konverzije.

Tri suca dala izdvojena mišljenja

Odluka je donesena u proširenom vijeću, a prate je i izdvojena mišljenja. Suci Jadranko Jug, Dražen Jakovina i Josip Turkalj kritizirali su stajalište većine, smatrajući da potrošači koji su prihvatili konverziju nisu dovedeni u jednak položaj kao oni koji konverziju nisu prihvatili.

Na odluku je već reagirala Udruga Franak, koja tvrdi da je sadržaj odluke nezakonit, protivan pravu Europske unije, Ustavu, arbitraran i diskriminatoran. Prema njihovoj objavi, odluka je donesena omjerom glasova 9:4.

Reakcija Hrvatske udruge banaka

Iz Hrvatske udruge banaka smatraju da stajalište Vrhovnog suda otvara pitanja pravne sigurnosti i predstavlja odstupanje od svrhe zakonskog rješenja donesenog 2015. godine, koje je, kako kažu, trebalo konačno, sustavno i sveobuhvatno riješiti pitanje CHF kredita. 

- Temeljna svrha zakona bila je uklanjanje pravne nesigurnosti i zaustavljanje daljnjeg produbljivanja sudskih sporova povezanih s CHF kreditima. Hrvatska je pritom razvila jedinstveno zakonodavno rješenje u Europi jer je država izravno intervenirala u postojeće ugovorne odnose te bankama nametnula obvezu da svim korisnicima CHF kredita ponude i provedu konverziju. Korisnici su sami odlučivali hoće li konverziju prihvatiti, a oni koji jesu prihvatili stavljeni su u položaj kao da su od početka imali euro kredit. Uklonjeni su učinci rasta švicarskog franka, primijenjene kamatne stope usporedivih euro kredita, a sve eventualne razlike i preplate ugrađene su u novi obračun kredita te su banke pritom podnijele puni trošak konverzije procijenjen na približno milijardu eura - navode iz HUB-a.

Banke navode da će detaljno analizirati obrazloženje odluke te razmotriti daljnje pravne mogućnosti koje im stoje na raspolaganju, uzimajući u obzir pravnu sigurnost, jednakost sudionika na tržištu te stabilnost poslovnog i financijskog okruženja.

Spor oko švicarskih kredita jedan je od najdugotrajnijih financijsko-pravnih sporova u Hrvatskoj. Najnovija odluka Vrhovnog suda neće ugasiti pravne bitke, jer se ranije najavljivalo da će nezadovoljna strana tražiti pravdu na Ustavnom sudu.