Talijani vide veliku priliku u hrvatskom građevinskom boomu

- Geografska, ekonomska i trgovinska integracija između Italije i Hrvatske prilika su za suradnju tvrtki povezanih s graditeljstvom između tih dviju zemalja – rekla je na Liderovoj konferenciji o graditeljstvu i prostoru Giorgia Gunnella, članica Uprave talijanskog udruženja OICE, koja je ujedno u njoj stariji partner i direktorica međunarodnih odnosa.

Ona je spomenula stabilno tržišno okruženje u regiji te pozitivne makroekonomske izglede i rastuće infrastrukturne mogućnosti, poput prekograničnih programa, nabave putem međunarodnih financijskih institucija i regionalne povezanost.

Govoreći o OICE-u, rekla je da je to talijansko udruženje poslovnih subjekata koje predstavlja tvrtke specijalizirane za inženjering, arhitekturu i tehničko-ekonomsko savjetovanje. Udruženje je punopravni član Confindustrije (glavne konfederacije talijanske industrije), a ciljevi su zastupanje i zaštita sektora, međunarodna suradnja i ekspanzija, analiza tržišta i javna nabava te tehnički i poslovni razvoj.

OICE predstavlja interese talijanskih inženjerskih i arhitektonskih tvrtki pred državnim institucijama, regulatornim tijelima i javnom upravom. Članice OICE-a su tvrtke koje na poduzetnički način pružaju profesionalne usluge za kapitalne investicije u infrastrukturu, industrijska postrojenja i velike građevinske projekte diljem svijeta.

Međunarodno iskustvo

Gunnella je navela da su međunarodni prihodi 225 vodećih dizajnerskih tvrtki u 2024. bili 89 milijardi eura, što je rekord u razdoblju od 2015. do 2025.

Italija je treća u svijetu nakon SAD-a i Kine po broju internacionaliziranih tvrtki, druga je u Africi po prisutnosti (6,9 posto) među europskim tvrtkama, neznatno iza francuskih (7 posto) te je prva na Bliskom istoku. Na Bliskom stoku najviše ostvaruje prihoda (21 posto), u Subsaharskoj Africi (15,9 posto) te u Sjevernoj Americi (14,8 posto). U EU ostvaruje udio u prihodu od 11,2 posto, dok u ostalim europskim zemljama taj je udio 10,3 posto.

OICE ima veliko međunarodno iskustvo koje, smatra Gunnella, hrvatskim investitorima mogu dobro doći, odnosno suradnja bi bila na obostrano zadovoljstvo.

Na okruglom stolu razgovaralo se o infrastrukturnim planovima i njihovoj realizaciji. Sugovornici su spominjali projekte, primjerice Goran Puž iz Hrvatskih cesta spomenuo je gradnju novog ulaza u Split iz smjera Vučevice, zatim gradnju ceste prema Omišu, kao i Podravski ipsilon.

- Sigurnost je prioritet. Imamo oko 30 projekata obilaznica, jako je važno da se državne ceste izmaknu iz sela i gradova. U Zakonu o cestama ubačene su pješačke i biciklističke staze i mi ih gradimo prilikom rekonstrukcija cesta. Tražimo crne točke, cilj je da godišnje rekonstruiramo 10 crnih točaka na cestam. Osim toga, idemo prema tome da se državnim cestama vozila mogu kretati autonomno – rekao je Puž.

Ulaganja u infrastrukturu

Davor Perić, direktor Sektora za razvoj, pripremu i provedbu investicija i EU fondova HŽ Infrastrukture, spomenuo je kako je ključno do kraja godine završiti gradnju pruga Dugo Selo - Križevci i Križevci - Koprivnica, a nastavlja se gradnja pruge Hrvatski Leskovac - Karlovac vrijedna 280 milijuna eura te Dugo Selo – Novska vrijedna 667 milijuna eura.

- Nizinska pruga pak potpuno je nova dionica od Karlovca do Rijeke u dužni od 110 kilometara i skraćuje udaljenost za 56 kilometara. Financira se iz EU fondova, očekujemo do ljeta odabir konzultanta koji će složiti postupak javne nabave u roku od 10 mjeseci. Ta dionica ima 50 kilometara tunela, najdulji je 14 kilometara – rekao je Perić.

Graditeljstvo 2026. Okrugli stol: Infrastruktura od planova do realizacije. Sanjin Velebit Pešut, Davor Perić, Goran Puž i Gordana Gelečer

Sanjin – Velebit Pešut, pomoćnik direktora u Sektoru za građenje i izvanredno održavanje Hrvatskih autocesta, također je govorio o najznačajnijim projektima, primjerice o proširenju autoceste na dijelu Jankomir – Lučko te izgradnji dionice Matulji – Učka. Spomenuo je i viadukt preko ranžirnog kolovoza u Zagrebu.

- HAC dovršava strategiju gradnje do 2030., a postoje i projekti sanacija i rekonstrukcija. Projekti sanacija su kompleksniji jer se odvijaju na izgrađenim cestama. Tu se mora paziti da se ne zaguši promet – rekao je Pešut.

Sudionici okruglog stola su konstatirali kako se sve promijenilo od izgradnje autoceste početkom ovog stoljeća u Hrvatskoj. Tada je bilo dovoljno i radnika i stručnjaka, no recesija i članstvo Hrvatske u EU doveli su do velikog odljeva 'mozgova'.

- Sad nam se javljaju tvrtke iz Kine i Indije, domaće tvrtke mogu konkurirati u projektima sanacija – rekao je Pešut.