McKinsey o turizmu u Hrvatskoj: Dubrovnik pod najvećim rizikom od velikog broja turista

Turizam u Hrvatskoj suočava se s jedinstvenim izazovima i prilikama koje zahtijevaju pažljivo planiranje i strateški pristup kako bi se održao njegov rast i osiguralo dugoročno blagostanje, piše Tomislav Brezinščak, direktor Adriatic ureda McKinsey & Co., u kratkom osvrtu na turzam u Hrvatskoj.

McKinseyjevo izvješće između ostalog apostrofira Dubrovnik, kao jedan od najposjećenijih gradova, koji se suočava s problemom prekomjernog turizma, osobito tijekom ljetne sezone kada broj dolazaka turista može biti i dvadeset puta veći nego zimi. Tako, naime, McKinsey piše da će Dubrovnik  do 2030. godine imati 7500 međunarodnih i domaćih noćenja po četvornom kilometru, što je u samo sedam godina (računajući od 2023.) porast od 70 posto. Veći porast, prema njihovoj projekciji, u istom će razdoblju imati samo Marrakech u Maroku i Amsterdam u Nizozemskoj.

Broj međunarodnih i domaćih noćenja po kvadratnom kilometru

Također, Dubrovnik spada u najviši kvintil rizika u četiri od šest kategorija koje navodi McKinsey. Najviše je više izložen riziku ovisnosti lokalnog gospodarstva o turizmu, prekomjernog broja turista, preopterećene infrastrukture i utjecaja na okoliš, dok je nešto manji rizik i na očuvanje kulture i baštine.

Rizik od koncentriranog turizma

Problem cijelog Jadrana

Iako je Dubrovnik već poduzeo značajne korake kako bi se borio protiv prekomjernog turizma, poput zabrane novih dozvola za privatne najmove u povijesnom starom gradu i reorganizaciju rasporeda kruzera, Brezinščak napominje da ovo nije problem samo Dubrovnika.

– Cijela jadranska obala suočava se sa sličnim izazovima te je žurno potrebno na nacionalnoj razini strateški planirati razvoj održivih modela turizma koji će očuvati prirodne i kulturne resurse, a istovremeno osigurati pozitivno iskustvo za turiste i lokalno stanovništvo – smatra Brezinščak, dodajući da turističku ponudu mogu unaprijediti i nove tehnologije.

– Hrvatska ima priliku implementirati inteligentne sustave upravljanja turističkim tokovima, koristeći podatke prikupljene putem društvenih mreža i drugih digitalnih platformi kako bi bolje razumjela obrasce ponašanja turista i identificirala područja pod stresom. Također, postoji velika prilika za razvoj cjelogodišnjeg turizma promicanjem manje poznatih destinacija i diversifikacijom turističke ponude. Kroz partnerstva s lokalnim zajednicama, možemo stvoriti jedinstvene i autentične doživljaje koji će privući turiste tijekom cijele godine, smanjujući pritisak na popularne destinacije tijekom vrhunca sezone. Hrvatska je uistinu svjetski poznata turistička destinacija s ogromnim potencijalom za daljnji rast i razvoj. Ključ za uspjeh leži u održivom upravljanju, inovacijama i suradnji svih dionika u turističkom sektoru. Vjerujem kako se samo zajedničkim naporima mogu prevladati izazovi i iskoristiti sve prilike koje nam se pružaju – zaključuje Brezinščak.