Kako Europa planira pobijediti kinesku brzu modu i spasiti obrtnike

Talijanski porez od dva eura na pakete malih vrijednosti do 150 eura s platformi kao što su Temu i Shein, uveden da zaustavi priljev jeftine robe široke potrošnje iz Kine, nije donio očekivane pomake u borbi protiv brze mode. Štoviše, u manje od mjesec dana uvođenja poreza paketi se masovno preusmjeravaju na druge lokacije u Europskoj uniji, primjerice u Liège u Belgiji, Amsterdam i Budimpeštu, kako bi se izbjeglo plaćanje, prenosi Financial Times.

Paketi i dalje pristižu, iako zaobilaznim putem, a talijanska tekstilna industrija, poznata po lokalnoj proizvodnji i kvaliteti, nastavlja gubiti bitku od konkurencije s Istoka, baš kao i cijeli europski blok.

Alarmantni podaci

Prema izvješću udruženja Euratex za 2024./2025., europska tekstilna industrija u 2024. godini zabilježila je pad proizvodnje, prometa i zaposlenosti. Oslabio je i izvoz, dok je uvoz iz zemalja izvan EU (prvenstveno Kine) porastao, što dodatno iz tržišne utakmice istišće lokalne obrtnike.

Od 2019. do 2021l broj zaposlenih pao je s 1,5 milijuna u 160 tisuća tvrtki na oko 1,3 milijuna radnika u 143 tisuće tvrtki, što znači da je sektor u samo dvije godine izgubio čak 200 tisuća radnih mjesta i čak 17 tisuća tvrtki.

Negativan trend nastavio se i u prvoj polovici 2025. godine, a najveći izazovi tekstilne industrije trenutno su slabija potražnja potrošača i povećana konkurencija jeftinog uvoza. Sektor se suočava i s visokim cijenama energije, stalnim regulatornim promjenama, a istovremeno mu nedostaje velikih ulaganja u održiviju proizvodnju. U prilog tomu ne idu niti svjetski trgovinski sukobi te nepredvidljivo ekonomsko okruženje.

Posebno štetaj utjecaj na proizvođače odjeće u EU imaju upravo platforme kao što su Temu i Shein. Koliko je situacija ozbiljna pokazuju podaci Europske komisije da je 2022. godine u EU ušlo 1,4 milijarde malih paketa, a 2024. godine taj je broj skočio na nevjerojatnih 4,6 milijardi, što je prosjek od 12 milijuna paketa dnevno.

No šokantna je činjenica da potrošači komade 'ultra-brze mode' nose čak sedam puta manje nego izdržljivije alternative, iako ih sve više kupuju. Također, posljedice su vidljive u golemim količinama otpada, jer svaki Europljanin godišnje kupi prosječno 15 kilograma tekstila, dok se u cijeloj EU svake godine baci nevjerojatnih 5,8 milijuna tona tekstila, odnosno 11,3 kilograma po osobi.

Porezi ne daju željene rezultate

No dodatno oporezivanje nije uvijek najbolje rješenje, što potvrđuje talijanski primjer poreza. Kada je vlada Giorgie Meloni odlučila uvesti porez na male pakete iz Kine, predviđeno je da bi se njime tijekom 2026. godine u javnu blagajnu moglo prikupiti 122 milijuna eura, a nakon toga 245 milijuna eura godišnje. Međutim, efekt je trenutno suprotan: talijanske logističke tvrtke i operateri zračnih luka žale se da je porez već doveo do naglog pada broja malih paketa, što u konačnici dovodi u pitanje njihovo poslovanje.

Prema podacima talijanske carinske agencije, broj paketa male vrijednosti koji su izravno stigli u Italiju izvan EU između 1. i 20. siječnja bio je 36 posto manji nego u istom razdoblju prošle godine. Stoga logističari već pozivaju vladu da ukine ili odgodi porez, barem do 1. srpnja kada bi EU također trebala početi naplaćivati ​​carinu od tri eura na sve pakete niske vrijednosti.

Za razliku od Talijana, protiv brze mode koja generira ogromne količine tekstilnog otpada ostale se države članice EU bore na različite načine.

Belgija je, recimo, uvela inovativan sustav eko-vaučera koje poslodavci daju radnicima kao neoporezivi bonus. Na ove vaučere ne plaćaju se porezi ni doprinosi, a mogu se trošiti na održive proizvode, popravke odjeće ili kupnju u second-hand trgovinama. Trgovine koje prihvaćaju eko-vaučere lakše privlače ekološki osviještene kupce, što im daje prednost nad konkurencijom koja prodaje samo 'novu i jeftinu' robu.

Taj primjer slijedi i Francuska, koja je također najavila uvođenje sustava eko-vaučera. Clément Beaune, francuski visoki povjerenik za strategiju, ističe da je njihov cilj revitalizirati francusku proizvodnju i potaknuti recikliranje kako bi se zaustavila daljnja deindustrijalizacija. Francuska je s još osam zemalja EU-a zatražila od Europske komisije hitno rješavanje rizika koje donose globalne online modne platforme.

Hvatanje drugih tržišnih prilika

Međutim, takve inicijative, iako hvalevrijedne, i dalje nisu dovoljne kako bi se negativni trendovi europske tekstilne industrije preokrenuli. Situacija je Teška, pa Eurotex naglašava da se industrija mora okrenuti drugim prilikama. Na primjer, u rastućem sektoru obrambenog i medicinskog tekstila, recikliranju, smanjenju emisija CO₂ i potrošnje vode te u razvoju biovlakana i ekološki prihvatljivijih kemikalija.

Budućnost, dakle, nije u natjecanju s Kinom u tome tko može proizvesti najjeftiniju majicu, niti u tome tko će uvesti veće carine, nego se sve više okreće ka tomu tko može ponuditi najtrajniji i 'najzeleniji' proizvod. Glavna je poruka da europski obrtnici ne mogu konkurirati cijenama od par eura, ali mogu kvalitetom koja traje godinama.

Cijeli se sektor može oporaviti, međutim, kako se navodi u Euratexovom posljednjem industrijskom izvješću, za to je nužno da tržišni i regulatorni uvjeti podržavaju ulaganja i širenje poslovanja.

Prioriteti moraju biti osiguravanje jednakih uvjeta, odnosno poštene konkurencije u online i offline prodaji, nagrađivanje održive proizvodnje te poticanje inovacija i poduzetništva u EU kako bi se razvila nova rješenja za recikliranje i novi materijali, zaključuje se u izvješću.