Zlato i srebro na rekordima - što čeka globalne valute?

Grenland, Iran, Trump, EU, Rusija, Kina... najaktualniji su pojmovi koji kroje našu svakodnevicu. Trenutačno se sve u svijetu vrti oko toga, a sve ostalo je manje bitno i prolazi ispod radara. Tako je i svijetu robnih burza, koje su snažno povezane s geopolitičkim i makroekonomskim globalnim kretanjima.

Za očekivati je da će Trump &Co i ovaj tjedan biti u fokusu tržišta. Ako na trenutak fokus maknemo s tih tema, u pozadini se gleda i čeka odluka FED-a o kamatnoj politici i Powellova konferencija za novinare te povećana volatilnost na tržištima metala, tako da će dolar dobiti puno pažnje. Sve miriše na veliku volatilnost na tržištu. Zlato opet na novim rekordnim razinama, po prvi put iznad 5 tisuća $/oz. Srebro isto probilo razinu od 100 $/oz. I ostali plemeniti metali rastu ili su na rekordnim razinama. Oni su termometar geopolitičke situacije i gubitka kupovne moći FIAT novca.

Aprecijacija dolara

Već smo analizirali kako američki dolar oblikuje globalna tržišta roba, utječući na cijene, trgovinske tokove, uvjete financiranja i strateške odluke u cijelom ekosustavu roba. Razlog tome je što je cijena većine roba određena i izražena u američkim dolarima. Kada dolar ojača, nafta, metali i agri proizvodi postaju skuplji za kupce koji nisu vezani uz američki dolar (primjerice kupce u Europi gdje se sve veže uz euro), slabeći potražnju i vršeći pritisak na smanjenje cijena. Aprecijacija dolara povećava troškove servisiranja duga denominiranog u američkim dolarima, smanjuje kupovnu moć i povećava rizike inflacije. To često dovodi do odljeva kapitala i ograničenog uvoza roba u ranjivijim gospodarstvima. Jači dolar smanjuje konkurentnost američkog izvoza, a uvoz čini privlačnijim. Ta dinamika preoblikuje globalne trgovinske bilance, lance opskrbe i strategije zaliha u svim robama. Slabljenje dolara ima suportan efekt na robe i na američko gospodarstvo.

Rast cijena nafte

Terminske cijene sirove nafte Brent porasle su na iznad 65 $/bbl, ponajviše zbog kombinacije geopolitičkih, trgovinskih i čimbenika opskrbe. Napetosti na Bliskom istoku ostaju ključni fokus nakon raspoređivanja američke udarne skupine nosača zrakoplova, što izaziva zabrinutost zbog potencijalne eskalacije s Iranom koja bi mogla ugroziti tokove energije iz regije. Trgovinske zabrinutosti također su ostale.

Trump je sada zaprijetio 100 postotnim carinama Kanadi ako finalizira sporazum s Kinom, iako je kanadski premijer Carney pojasnio da nema namjeru tražiti takav sporazum, napominjući da nedavni sporazum smanjuje carine samo u nekoliko sektora. U međuvremenu, ogromna američka zimska oluja povećala je potražnju za grijanjem, pružajući podršku cijenama. Neutralizirajući dio dobitaka, očekuje se da će se izvoz nafte iz Kazahstana vratiti u normalu nakon obnove priobalnog pristaništa. Drugdje su razgovori između Rusije i Ukrajine završili bez napretka, ali obje strane složile su se nastaviti pregovore ovaj tjedan.

Raste ovisnost o američkom plinu

Terminske cijene europskog prirodnog plina porasle su za 6 posto, na iznad 40 €/MWh eura po megavat-satu, što je najviše od ožujka 2025., jer se zabrinutost oko opskrbe pojačala usred pada protoka američkog LNG-a i rastuće zimske potražnje. Tokovi plina prema američkim postrojenjima za izvoz ukapljenog prirodnog plina pali su na najnižu razinu u godini nakon što su zimske oluje poremetile proizvodnju, ograničavajući dostupnost izvoza baš dok se Europa priprema za još jedan hladni val. Regija se uvelike oslanja na LNG nakon što je izgubila većinu ruskih opskrba plinovodima nakon invazije na Ukrajinu, a LNG sada pokriva otprilike polovicu europskih potreba za plinom.

EU je 2025. godine nabavio 27 posto svog ukupnog uvoza plina i LNG-a iz SAD-a, u odnosu na 6 posto u 2021., što povećava izloženost poremećajima u opskrbi iz SAD-a. Do kraja desetljeća ta će se brojka povećati na 50 posto. Rastuća ovisnost o američkom LNG-u uzrokuje ozbiljnu stratešku ranjivost Europe, u kontekstu odnosa sa SAD-om koji su na najnižoj razini ikad.

NATO je na rubu kolapsa zbog Trumpovih zahtjeva za Grenlandom i uvođenja carina zemljama EU koje se protive ideji osvajanja otoka. Situaciju pogoršava činjenica da se europski potrošači i proizvođači već suočavaju s nekim od najviših cijena energetskih roba na svijetu. Diverzifikacija opskrbe odbijanjem plina iz SAD-a dovest će do daljnjeg povećanja cijena. Istodobno, predviđa se da će neuobičajeno hladno vrijeme potrajati do početka veljače, povećavajući potražnju za grijanjem. Skladišta plina se brzo smanjuju, a zalihe u EU iznose 45 posto popunjenosti kapaciteta u usporedbi s 56 posto prije godinu dana.

Kina - glavni proizvođač i potrošač energije

Prošle godine Kina je potrošila gotovo jednako električne energije kao SAD, EU, Indija, Rusija i Japan zajedno. Kina sada proizvodi 40 posto više električne energije nego SAD i EU. To čini prvenstveno izgaranjem ugljena i troši više ugljena nego ostatak planeta zajedno. Kina je stvorila energetski sustav neviđenih razmjera; gotovo polovica svjetske električne energije prolazi kroz njihovu mrežu. Tehnološki rat između Amerike i Kine sve se više naginje u korist Kine. Potrošnja električne energije postaje jedan od najvažnijih pokazatelja gospodarskog razvoja. U visokoj tehnologiji, bez ogromnih količina električne energije koje troše podatkovni centri, teško je govoriti o razvoju umjetne inteligencije. Zbog toga je Bijela kuća postavila cilj održavanja termoelektrana na ugljen u SAD-u u funkciji i osiguranja 100 postotne iskorištenosti.

Ovaj korak smatra se ključnim za zadovoljavanje rastuće potražnje za električnom energijom i revitalizaciju industrijske baze zemlje. Američko Ministarstvo energetike trenutačno ulaže 525 milijuna dolara u modernizaciju postojećih termoelektrana na ugljen i izgradnju novih kako bi se zamijenile one koje su dosegle kraj svog životnog vijeka. Prošle godine modernizirano je 17 GW proizvodnih kapaciteta termoelektrana na ugljen kojima je prijetilo zatvaranje. Procjene su da je u 2025. godini proizvodnja električne energije iz ugljena u SAD-u porasla za 13 posto. Među ključnim izazovima koji se rješavaju održavanjem proizvodnje energije iz ugljena je opskrba energijom podatkovnih centara, što je ključno za razvoj sektora umjetne inteligencije.

Pšenica u plusu

Prošli tjedan su Futuresi pšenice završili u plusu, ponajviše radi pada dolara, odnosno potaknuti pokrivanjem kratkih pozicija, vremenskim rizicima i geopolitičkim napetostima. Porasli su i Futuresi kukuruza i soje. Generalno, kada su agri robe u pitanju, tržište je fokus stavilo na rekordnu hladnoću u središnjem i istočnom dijelu SAD-a koja je utjecala na logističke i proizvodne operacije u cijelom lancu opskrbe žitaricama. Osim hladnoće u SAD-u, prati se i hladni val u Crnom moru. U Argentini je pak manjak oborina, ali i dalje se većina usjeva smatra u dobrom stanju. I sezonske prodaje robe iz SAD-a su dosta snažne. Kod kukuruza, sve je veća vjerojatnost da ćemo, nakon 'monstruozne' žetve u SAD-u, vidjeti i obilnu proizvodnju kukuruza u Južnoj Americi. Međutim, sve će to ovisiti o vremenu, geopolitici i financijskoj krizi. Što se tiče pozicije fondova, oni su short gotovo 10 milijuna tona na kukuruzu, short su i 26,4 milijuna tona na pšenici (od čega 10 milijuna tona na MATIF-u), dok su long 6,2 milijuna tona na soji.

Nema dosta metala

Potražnja za bakrom, niklom, litijem, rijetkim zemnim metalima i drugim mineralima eksponencijalno raste s pojavom tehnologija poput električnih vozila, baterija, energije vjetra i sunca. Trenutačna globalna ponuda je nedovoljna: izgledi za nestašicu ključnih metala su ozbiljni osim ako se brzo ne prošire kapaciteti rudarstva i prerade. Geopolitička dinamika mijenja lance opskrbe: nacije se sada usredotočuju na nabavu kritičnih materijala u zemlji ili putem pouzdanih partnera, umjesto da se oslanjaju na integrirane globalne lance opskrbe. Bakar je ključan za dekarbonizaciju, a ne čudi ga se često smatra "kraljem" metala elektrifikacije, bitnim za mreže, električna vozila i primjenu obnovljivih izvora energije.

Terminske cijene bakra kreću se oko razine od 13.200 $/t uslijed slabijeg dolara što je povećalo potražnju za baznim i plemenitim metalima. Potražnja za ulaganjima također je porasla, a kineski trgovci nude bakrene poluge investicijske kvalitete od 1 kilograma unatoč izazovima na sekundarnom tržištu preprodaje. Osim toga, fizički kupci unaprijed nabavljaju bakar uoči blagdana Lunarne nove godine u Kini i potencijalnih američkih carina na rafinirani metal, što dodatno smanjuje globalnu ponudu. Drugdje, snažna potrošnja potaknuta globalnim prelaskom na obnovljive izvore energije i primjenu umjetne inteligencije i dalje podržava potražnju za bakrom.