Vlada dobro vlada. Ocijenili hrvatski građani

Redovito mjesečno istraživanje agencije Promocije plus o društvenim i političkim preferencijama Cro Demoskop, provedeno u razdoblju između 31. srpnja i 3. kolvooza, pokazuje nastavak blagog trenda smanjenja prednosti HDZ-a i desne koalicije u odnosu na glavnog takmaca, SDP i lijevu koaliciju.

Da su parlamentarni izbori provedeni početkom kolovoza, HDZ bi dobio 31,3 posto glasova (prema 30,4% iz srpnja), SDP 26,6 posto (prema 25,5% prije mjesec dana). Orah je treći na ljestvici stranačkih preferencija s izborom od 5,1 posto (5,2% prije mjesec dana), dok je Živi zid s izborom od 4,8 posto (u srpnju 4,4%) na četvrtom mjestu. HSS je peti s izborom od 2,6 posto, a slijedi HNS s izborom od 2,2 posto, piše HRT.

Na vrhu ljestvice najpozitivnijih hrvatskih političara je hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović s izborom od 28,2 posto. Predsjednik Sabora, Josip Leko učvrstio se na drugom mjestu, sada s izborom od 10,8 posto. Zoran Milanović je i dalje treći sa 7,4 posto izbora, a slijedi njegov nekadašnji stranački kolega Ivo Josipović s izborom od 6,5 posto. Mirela Holy je peta s 4,8 posto, a slijede Boris Lalovac s 4,5 posto, Tomislav Karamarko 3,1 posto, Tonino Picula 2,4 posto, Milan Bandić 2,2 posto i Božo Petrov 1,6 posto.

Vrh ljestvice negativnog doživljaja hrvatskih političara drže dva lidera vodećih hrvatskih političkih stranaka, što je jedan od pokazatelja političke polarizacije u zemlji: Tomislav Karamarko (33,6%) i Zoran Milanović (30,3%). Svi političari, kao zasebna kategorija odgovora, i ovaj su mjesec bili vrlo čest izbor za najnegativnije hrvatske političare (10,6%), a na četvrtom je mjestu Ivo Sanader s izborom od 5,3 posto. Među prvih deset najnegativnijih domaćih političkih osoba još su Vesna Pusić (2,7%), Milorad Pupovac (1,1%), Radimir Čačić (0,8%), Nenad Stazić (0,7%), Tihomir Jakovina (0,7%), Kolinda Grabar- Kitarović (0,7%).

U izboru za najvažniju temu/događaj mjeseca jedna se tema posebno izdvojila: raskidanje arbitražnog sporazuma o granici sa Slovenijom, što je najvažniji događaj za 42,6 posto hrvatskih građana. Slijede tri teme s izborom između 5 i 10 posto: iseljavanje mladih i obrazovanih ljudi iz zemlje (7,6%), gospodarska kriza u zemlji (7,5%) i pripreme za obilježavanje 20. obljetnice Oluje (6,7%).

Vlada RH je u ovom mjesecu, a na valu odluke o raskidanju arbitražnog sporazuma, znatno povećala razinu potpore za svoj rad (s prošlomjesečnih 36,3 posto na sadašnjih 41,4 posto), dok Vladinu politiku ne podržava 44,9 posto građana (prema 49,6% iz srpnja), uz sadašnjih 13,7 posto neodlučnih. Za svoj je rad Vlada RH dobila ocjenu 2,52, u odnosu na 2,31 iz srpnja. Ovo je ujedno najviša ocjena u posljednjie tri godine (još od srpnja 2012. godine kad je također iznosila 2,52).

Predsjednica Republike je za svoj rad dobila čvrstu trojku, odnosno 3,40 prema 3,43 iz srpnja. Najviše je predstavničko tijelo u zemlji, Hrvatski sabor, jednako kao i u slučaju Vlade RH, zabilježilo veliki rast ocjene za svoj rad, i to na valu sazivanja izvanredne sjednice radi odluke o raskidanju Sporazuma o arbitraži, te je zabilježena ocjena od 2,40 (prema prošlomjesečnih 2,17).