Hrvatska se mora odlučiti za rumunjski ili mađarski recept

Od početka krize do 2013. hrvatski je BDP kumulativno skliznuo čak 12 posto. Ove godine, procjene su rejtinških agencija, bit će to još dodatnih jedan posto. U isto vrijeme udjel kamata koje plaćamo na inozemni dug dostigao je četiri posto BDP-a. Da bismo bili u granicama Maastrichta (najviše tri posto deficita) i uspijevali plaćati samo kamate, Hrvatska zapravo treba proračunski višak težak barem jedan posto BDP-a.

Vožnja sadašnjim stilom galopirajući poskupljuje cijenu zaduženja, a s takvim je okovima nemoguće osmisliti bilo kakvu ideju bijega iz petogodišnje recesije. Rejtinške agencije zbog toga su nas već pljusnule, pa nam je sada cijena zaduženja među najvišima u EU. Za usporedbu, premija rizika na petogodišnje dolarske obveznice za Poljsku iznosi 85 baznih bodova, za Rumunjsku 183, za Mađarsku 262, a za Hrvatsku čak 320 bodova. To znači da se u ovome trenutku zadužujemo 0,6 postotnih bodova skuplje od Mađara.

Ministar Slavko Linić ovih je dana u Americi samo testirao teren za planirano zaduženje u siječnju od dvije do dvije i pol milijarde dolara, no kako sada stvari stoje, cijenu nižu od 6,5 posto teško može očekivati (ako ondje uopće bude novca). Jedna od tri najveće rejtinške agencije, S&P, u obrazloženju nedavnog snižavanja izgleda sa stabilnih u negativne ističe veliku mogućnost sniženja rejtinga u 2014. zbog širenja deficita, nemogućnosti (re)financiranja ili rasta potencijalnih obveza (među kojima su i jamstva koja dosežu čak 12 posto BDP-a!). Dakle, umjesto bitke za rast rejtinga i vraćanje u investicijski razred još jedno potencijalno degradiranje?

Cijena zaduženja kreatorima ekonomske politike (pravimo se da takvi postoje iako je javna tajna da premijera Zorana Milanovića ekonomija - ne zanima!) potpuno je vezala ruke. Gotovo sve potencijalne proračunske uštede, kad bi se namjeravalo štedjeti, pojele bi kamate na dug. Tragično je što rijetke hrvatske tvrtke na stranome financijskom tržištu mogu pronaći kapital ispod cijene državnog zaduženja. Kamate od sedam i više posto ne može podnijeti nijedna financijski već iscijeđena tvrtka. A bez kapitala nema ulaganja ni rasta. Kako izaći iz tog ‘perpetuum mobile’?

Željko Lovrinčević sa zagrebačkog Ekonomskog instituta upozorava na barem dva modela izlaska iz ‘smeća’ - rumunjski i mađarski.

Više o ovoj temi pročitajte u novom broju Lidera gdje donosimo tri opcije vraćanja kreditnog rejtinga, kao i na koje sve načine hrvatski poduzetnici osjećaju poslijedice pada kreditnog rejtinga.