Hoće li ministar Lalovac smanjiti zateznu kamatu za građane na devet posto?

Od 1. siječnja zatezna kamata za poslovne transakcije spuštena je na 12,14 posto te je za 0,15 postotnih poena niža nego u drugoj polovici 2014. Četvrto je to uzastopno smanjenje zatezne kamate za tvrtke od sredine 2013., kada je Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi propisan nov način njezina izračuna.

Do sredine 2013. zatezna je kamata bila 15 posto, a veću zateznu kamatu imali su samo Srbija i Rusija. Ta je kamata i sada među najvećima u Europi, ali spomenuta zakonska intervencija uvela je mogućnost njezina smanjenja, no zakon se odnosi samo na tvrtke, a ne i na građane.

Godinama se u Hrvatskoj zatezna kamata izračunavala tako da se kao baza uzimala eskontna stopa HNB-a (7 posto) uvećana za 8 kod tvrtki, a za pet kod stanovništva. Kako naša eskontna stopa nema istu težinu kao i ključna stopa ECB-a, Vlada je 2013. za baznu stopu propisala prosječne kamate gospodarstvu za dugoročne kredite umanjene za jedan. HNB je objavio u Narodnim novinama da su dugoročni krediti tvrtkama lani imali kamatu od 5,14 posto, što je umanjeno za jedan i uvećano za osam dalo zateznu kamatu od 12,14 posto. Zatezne kamate za građane ostale su 12 posto jer se još uvijek računaju prema eskontnoj stopi HNB-a, kako propisuje Zakon o obveznim odnosima.

Večernji list javlja kako Vlada planira intervenirati i na tom području te je u pripremi rješenje za smanjenje zateznih kamata ponajprije za stanovništvo, no moguće je da će se i za tvrtke naći povoljnija osnovica. Sličan zakon o kamatama već je bio u Vladi u travnju prošle godine te na prvom čitanju u Saboru, ali kako je od prvog čitanja u Saboru prošlo više od šest mjeseci, procedura mora ići ispočetka. Taj prijedlog zakona jedan je od posljednjih koji je na sjednici Vlade kao ministar obrazlagao Slavko Linić, a u Saboru ga je kao njegov nasljednik branio Boris Lalovac. Sadržaj novog zakonskog rješenja usuglašava se među resorima pravosuđa i financija, a u vrijeme kada je kao friški ministar branio Linićev zakon, Lalovac je govorio kako je njegov cilj da se zatezne kamate spuste na 9%. Zatezne kamate predstavljaju golem problem za blokirane građane jer na 30 milijardi kuna glavnice za vratom im je 20-ak milijardi kuna zateznih kamata.

Da je zakon o kamatama donesen kako se planiralo, zatezne kamate za neplaćene obveze građana sada bi bile 11,14 posto, a obračunavale bi se tako da se bazna stopa uveća za sedam. Banke su lani žestoko reagirale na prijedlog, i to ne toliko zbog formule za izračun zatezne kamate koliko zbog činjenice što je uz tu brojku vezana najveća dopuštena kamata za građane, prema Zakonu o potrošačkom kreditiranju.

Najveća kamata 11posto

Trenutačno, nijedan kredit, uključujući i minuse, ne može biti skuplji od 11% i, kad god se spušta zatezna kamata, mora se za jedan spustiti i najveća dopuštena kamata. Da je prošao prvi zakon, minusi sada ne bi smjeli biti skuplji od 10,14%, a Ministarstvo financija procjenjivalo je da bi prihodi banaka pali 90 milijuna kuna. Kada je riječ o zateznim kamatama, članice EU moraju se pridržavati direktive EU i uvećanja od 8 postotnih poena samo za tvrtke. Države mogu imati različite zatezne kamate za stanovništvo pa i više njih. Takva varijanta nižih zateznih kamata za stambene, a viših za ostale kredite, sada se razrađuje i kod nas.