Hrvatska

Evo što vodeći 'igrači' hrvatskog tržišta kapitala kažu u što uložiti 

U posljednje vrijeme situacija na tržištima kapitala je iznimno loša. Cijene dionica padaju zbog utjecaja koronavirusa, odnosno panike koja je nastala. Donosimo izjave poznatih 'igrača' domaćeg tržišta kapitala o ulaganjima u dionice do sada i u sadašnjim okolnosima na tržištu. 

MILAN HORVAT, FIMA Plus

Evo što vodeći 'igrači' hrvatskog tržišta kapitala kažu u što uložiti 
Milan Horvat

- Onaj tko je prije dvadeset ili trideset godina uložio u Microsoft, Amazon ili Apple je danas bogat čovjek jer to su tvrtke koje su na tržište donijele novi poslovni model. Na isti način kao posljedica digitalizacije financijske industrije nastaju kriptovalute i digitalna imovina kojima se trguje na kriptotržištima, stoga smatram da je poželjno da potencijalni investitori što prije uđu u taj svijet. Ne postoji univerzalno pravilo što je dobro, a što loše kada su investicije u pitanju. Što se tiče Hrvatske, savjetujemo sigurnu i stabilnu opciju, odnosno, ako je, primjerice, riječ o iznosu od stotinjak tisuća kuna da se 40 do 60 posto ušteđevine čuva u gotovini, da se tridesetak posto uloži u stabilne investicijske fondove, a za dvadesetak posto imovine preporučam kreiranje portfeljnog ulaganja u dogovoru s profesionalcem. Za preostalih desetak posto potencijalnim investitorima preporučio bih da počnu istraživati na kriptotržištu.

 

MIROSLAV JELIČIĆ PURKO, investitor

Evo što vodeći 'igrači' hrvatskog tržišta kapitala kažu u što uložiti 

- Turizam je još uvijek dosta jak i dio nekretnina u strogom centru grada može imati vrlo visoke prinose od najma. Cijene nekretnina u centru Dubrovnika, Splita, Zadra, Šibenika ili Zagreba jako su porasle, a očekuje se da će rasti i dalje. Stoga smatram da je isplativo ulagati u nekretnine u gradskim središtima, ali i u manjim mjestima na Jadranu, za koje smatram da će im se vrijednost održati

 

DAMIR BIĆANIĆ, Funderbeam:

Evo što vodeći 'igrači' hrvatskog tržišta kapitala kažu u što uložiti 
Damir Bičanić

- Za male investitore ne bih preporučio masovno ulaganje u startupove, nego bih prednost dao kupnji udjela manjih poduzeća koja imaju potencijal rasta i koja su već profitabilna, a nalaze se na Funderbeamu. Zasad na cijene udjela poduzeća koja se prodaju na Funderbeamu nije utjecala panika izazvana koronavirusom. 

 

MARIN HREŠIĆ, PBZ Invest

Evo što vodeći 'igrači' hrvatskog tržišta kapitala kažu u što uložiti 

- Kod svakog ulaganja najvažnije je da ulagatelj zna što hoće i koliko je rizika spreman prihvatiti da bi ostvario određeni prinos. Najbolje je ulaganje ono koje ostvari najbolji prinos uz najmanji rizik, a to mogu omogućiti investicijski fondovi. Pogodni su i za male ulagače jer se putem njih postiže diverzifikacija budući da je kupnjom udjela moguće uložiti u mnogo financijskih instrumenata 

 

VLATKO KESEGIĆ, investicijski savjetnik u Fima Vrijednosnicama

– Ako potencijalni investitor razmišlja o odabiru investicijskog fonda trebao bi uzeti u obzir ne samo prinos fonda nego i vrijednost njegove imovine jer nekad stabilan fond koji je ostvario manje prinose ima veliku imovinu koja kontinuirano raste.

DANIJEL DELAČ, član Uprave InterCapitala

- iako je obujam trgovanja malih investitora zadnjih godina dosta opao nakon financijske krize 2008. godine, tko god je u zadnjih desetak godina ulagao u prvoklasne 'prime' dionice, tzv. blue chip dionice u Hrvatskoj i Sloveniji, iznimno je dobro zaradio, mnogo bolje nego na, primjerice, oročenju ili nekretninama. Osim o prinosu, treba voditi računa i o vremenskom horizontu za ulaganja i toleranciji raznih aspekta rizika. Iako je teško predvidjeti koliko dugo će se zadržati trenutačni pad cijena dionica, povijest je pokazala da se ulaganje u kvalitetne dionice dugoročno isplati, jer je do prije nekoliko dana trajalo desetogodišnje razdoblje rasta cijena na globalnoj razini, što je bilo najdulje razdoblje rasta ikada.

DINO DURRIGL, analitičar InterCapitala

– Kada bi se pratilo kretanje 'prime' dionica sve do posljednjih događaja na burzama, prema našim izračunima, može se uočiti da ako je netko 1. siječnja 2008. uložio u te dionice, za 12 godina imao je 40-ak posto više novca na računu. A to se odnosi na 'total return' izračun, odnosno na promjenu cijene dionice i akumuliranu dividendu. Navedeni prinosi nisu nužno adekvatni za rizik hrvatskog tržišta kapitala, ukazuju na činjenicu da su 'prime' dionice u navedenom razdoblju ipak bile atraktivna prilika za investiranje. 

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju