Deficit robne razmjene dosegnuo 5,2 milijardi eura

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatsku je tijekom rujna uvezeno robe u vrijednosti od 1,3 milijarde eura, dok je u isto vrijeme na inozemna tržišta ukupno plasirano robe u vrijednosti 775 milijuna eura.

U odnosu na rujan prošle godine i robni uvoz i robni izvoz smanjeni su za 12,7 posto. Međutim, znatno veći apsolutni pad vrijednosti uvezene robe u odnosu na pad vrijednosti izvoza imao je za posljedicu smanjenje deficita za 12,8 posto pa je manjak vanjskotrgovinske bilance u promatranom mjesecu iznosio 520 milijuna eura. Pokrivenost uvoza izvozom blago je smanjena te iznosi 59,8 posto. Negativna kretanja zabilježena su i na mjesečnoj razini, pišu RBA analitičari.

U odnosu na ovogodišnji kolovoz izvoz je smanjen za 7,1 posto dok je mjesečni uvoz zabilježio pad po stopi 3,5 posto. Promatrajući kumulativno od početka godine, robni izvoz u prvih devet mjeseci ove godine je za 2,2 posto niži u odnosu na isti period lani dok je robni uvoz zabilježio blagu godišnju stopu rasta od 0,7 posto. Kunska statistika vanjskotrgovinskih kretanja nešto je povoljnija budući da je blaga deprecijacija kune utjecala na manji pad izvoza uz blagi rast uvoza (-0,8 posto odnosno +0,4 posto). Uz izvoz od 7 mlrd. eura te uvoz od 12,2 milijardi eura pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 57,7 posto.

Manjak vanjskotrgovinske razmjene u promatranom periodu dosegnuo je 5,16 milijardi eura i 0,9 posto je viši no u istom razdoblju lani. Rast izvoza, uz relativno nisku konkurentnost ograničavaju i nepovoljni trendovi u gospodarstvima naših najvažnijih vanjskotrgovinskih partnera (EU i CEFTA), ali i procesi restrukturiranja najvažnijih izvoznih grana. Primjerice isključimo li iz statistike kategoriju izvoza ostalih prijevoznih sredstava (koja dominantno obuhvaća brodogradnju i čini oko 10 posto vrijednosti ukupnog izvoza te bilježi godišnji pad od 45 posto) robni izvoz je u prvih devet mjeseci porastao za 3,8 posto. S druge strane slaba i iscrpljena domaća potražnja te djelomična supstitucija s domaćim proizvodima utječu na kretanja u uvozu roba.

Promatrajući po NKD-u osobiti rast uvoza u prvih devet mjeseci i u apsolutnim i u relativnim izrazima zabilježen je kod opskrbe električnom energijom (+40,1 posto odnosno 117 milijuna eura) te proizvodnji ostalih prijevoznih sredstava (+70,3 posto odnosno 164 milijuna eura). Slični trendovi odnosno daljnji pad i izvoza i uvoza mogli bi zabilježiti do kraja godine.