Banke ne žele preuzeti rizik, no u HBOR-u se nadaju promjeni

Dubrovnik je domaćin Glavne skupštine Europske udruge javnih banaka (EPAB) na kojoj se raspravlja o regulatornim mjerama za što brži oporavak i izlazak iz krize. Banke članice ove udruge imaju aktivu od 3500 milijardi eura, a važan su faktor u oporavku lokalnih gospodarstva.

- U vrijeme krize sve je značajnija uloga razvojnih banaka. Poslovne banke na neki način bježe i zanemaruju poticanje onog gospodarstva koje je na rubu, da li će preživjeti i sačuvati radna mjesta ili će propasti i otići u stečaj. Mi u HBOR-u i sve banke u EPAB-u nastojimo poduzeća koja su u krizu dospjeli zbog krize i objektivnih razloga poduprijeti da preživa kako bi se po izlasku iz krize omogućilo i povećanje proizvodnje – rekao je Anton Kovačev, predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, a ujedno i aktualni predsjednik Europske udruge javnih banaka.

Kao poseban gost na kongresu bio je potpredsjednik Vlade Neven Mimica koji se posebno osvrnuo na ulogu HBOR-a u oporavku hrvatskog gospodarstva koje je po njegovim riječima trenutno u slobodnom padu.
- Sad je vrijeme da se poduzmu mjere koje će ublažiti pad i udarac u tlo koji je neizbježan. Mora se doći do čvrstog tla od kojeg će se odskočiti i promijeniti trendove. Rast BDP-a u Hrvatskoj dosada se temeljio na uvozu i domaćoj potrošnji, a sada to ne može biti generator rasta. Sada ostaje rast BDP na temeljima prvenstveno ulaganja, pa onda izvoza što je teže u situaciji kad nemam dovoljno proizvodnih kapaciteta uz nedovoljno stranu potražnju prema našim uslugama – istaknuo je Mimica.
Pohvalio je HBOR da imaju veliku ulogu pogotovo kada se radi o povećanju ulaganja, te je dodao da u tri mjeseca nije moguće vidjeti opipljive rezultate investicija. S druge strane iz HBOR-a potvrđuju da je primjetan rast investicijskih kredita.

- U prva četiri mjeseca ove godine imamo 70 posto više odobrenih kredita nego u istom razdoblju prošle godine. Sigurno smo povećali broj investicija, ali za rezultate toga će trebati čekati kraj godine kada bi se mogle pokrenuti proizvodnja osigurana tim investicijama. Bez toga kotača nema izlaska iz krize i mi ćemo učiniti sve da potaknemo to – istaknuo je Kovačev. Hrvatska banka za obnovu i razvitak od početka godine smanjila je kamatnu stopu na jedan do pet posto za investicije u poljoprivredi, turizmu, energetskoj učinkovitosti, obnovljivim izvorima i proizvodnji. Problem je u današnje vrijeme što banke ne žele preuzeti rizik, no u HBOR-u se nadaju promjeni.

- Predstavljen je i prihvaćen program oslobađanja obvezne pričuve od strane HNB-a i u tom programu preuzimamo 50 posto rizika. Mi odobravamo 50 posto kredita i osiguravamo sredstava. Predviđeno je osam milijardi, četiri je osigurano ovim oslobađanjem, a drugu polovicu trebale bi osigurati poslovne banke. Postoji veliki interes za te kredite i nadamo se da ćemo do kraja odobriti sve kredite. Poznata je kamata za 50 posto sredstava koja osigurava HBOR, mi smo išli na najnižu moguću kamatu koja iznosi 1,8 posto. Za drugih 50 posto znat će se nakon aukcije poslovnih banaka, ali mi se nadamo da prosječna kamata neće iznositi iznad 3,5 posto. Što se tiče aukcije ona bi se trebala održati za 20-ak dana. Nadamo se da neće tražiti prevelike kamate jer se radi o njihovim komitentima – istaknuo je Kovačev.
Mimica je poručio da se u posljednje vrijeme provlači teza od prelasku iz -1 posto u +1 posto rasta gospodarstva i da to građani možda neće direktno osjetiti, ali taj trend je podloga za optimizam.