Kad država nameće JLS-ovima ono što sama ne želi raditi

Prošli je tjedan iz Udruge Glas poduzetnika (UGP) poručeno državnoj vlasti da javni novac mora biti jednako transparentan kao i svaki račun poduzetnika. U tom smislu predloženo je da se svaki trošak transparentno objavi, a da je to moguće potvrđuje sad već stari primjer transparentne objave troškova Grada Bjelovara.

Naime, Bjelovar je još 2019. (prvi grad u Hrvatskoj) osposobio sustav iTransparentnost, putem kojeg građani mogu pretraživati gotovo sve isplate iz gradskog proračuna. Moguće je pretraživati prema primatelju, datumu, iznosu, opisu isplate i drugim kriterijima, a podaci se mogu preuzeti i u CSV, JSON ili XML formatu. Štoviše, s vremenom je postao još funkcionalniji nego kada je pokrenut.

Taj je portal vrlo koristan jer omogućuje, primjerice, provjeru koliko je Grad platio određenoj tvrtki ili OPG-u, analizu svih isplata prema određenom dobavljaču tijekom više godina, usporedbu troškova po upravnim odjelima i vrstama rashoda, preuzimanje podataka za vlastitu analizu u Excelu ili drugom alatu.

Naputak, ali ne za državu

Transparentnost Bjelovara slijedio je Omišalj 2020. (prva općina u Hrvatskoj), čak je i Turistička zajednica Omišlja uvela taj sustav. Vrlo slično tome ima i Grad Zagreb, koji od 2024. objavljuje sve transakcije gradskog proračuna pretražive po primatelju, iznosu, datumu, OIB-u, opisu i drugim kriterijima. Podaci se mogu izvoziti, a aplikacija se ažurira gotovo u stvarnom vremenu. Tu treba pohvaliti i Novi Marof te Varaždinsku županiju, a ostali gradovi i općine, kao i županije imaju neki vid pregleda troškova, ali oni nisu na razini spomenutih jedinica lokalne samouprave (JLS), iako postoji zakonska obveza (Zakon o proračunu iz 2022.), kao i Naputak Ministarstva financija da se troškovi JLS-ova transparentno objavljuju.