Hrvatska može brzo usvojiti AI tehnologije učeći od zrelijih tržišta

S obzirom na ubrzanu digitalizaciju, ali i sve češće sigurnosne prijetnje, pitanje tehnološke sigurnosti važnije je no ikad. Tomislav Vračić, regionalni direktor za tehnologiju u Microsoftu za južnu Europu, objašnjava kako kompanija ulaže u Hrvatskoj i gradi temelje za snažniju kibernetičku i AI infrastrukturu.

Možete li navesti u što Microsoft ulaže u Hrvatskoj i što to znači za jačanje kibernetičke sigurnosti kritične infrastrukture?

– Microsoftova ulaganja uključuju tehnologiju, posebice razvoj lokaliziranih rješenja i njihovu primjenu uz podršku partnera poput Spana i Combisa, regulatorno usklađivanje te ulaganja u obrazovanje. Hrvatska je uključena i u posebne Microsoftove programe za Europu, usmjerene na omogućavanje pristupa vrhunskim AI i cloud-rješenjima. Cilj nam je zajednički potaknuti inovacije, gospodarski rast i povećati konkurentnost gospodarstva. To je iznimno važno jer na taj način osiguravamo digitalnu otpornost, čak i u uvjetima geopolitičke nestabilnosti, uza snažan fokus na zaštitu privatnosti podataka unutar EU-a. Poseban naglasak stavljamo na jačanje kibernetičke sigurnosti, što je ključno za stabilnost kritične infrastrukture te obranu od kibernetičkih i kognitivnih prijetnji, sabotaže i dezinformacija.

Javni sektor, zdravstvo i obrazovanje najčešće su mete napada. Kako surađujete s njima u kibernetičkoj sigurnosti? Imate li neke primjere?

– Naš je cilj, kroz mrežu više od 35.000 stručnjaka za sigurnost i snažan ekosustav partnera, graditi dugoročnu otpornost i razvijati sigurnosnu kulturu. Nedavno smo potpisali sporazum o strateškoj suradnji s Portugalom radi jačanja digitalne otpornosti i obrazovanja kadrova za kibernetičku sigurnost. Prije toga sličan sporazum sklopili smo s Poljskom, a vjerujem da ćemo uskoro isto omogućiti i Hrvatskoj. Strateški smo partner u kibernetičkoj obrani Ukrajine, a Albaniji smo pomogli u brzom oporavku nakon velikog napada 2022. godine. S bolnicama diljem svijeta surađujemo tako da im omogućujemo pristup naprednim i automatiziranim rješenjima integriranim s umjetnom inteligencijom, kako bismo odgovorili na jedan od najvećih izazova u zdravstvu – nedostatak stručnoga kadra. U obrazovanju, gdje globalno bilježimo porast od 31 posto kibernetičkih napada u odnosu na prošlu godinu, fokus nam je na edukaciji kadrova i dijeljenju informacija o prijetnjama, s ciljem zaštite istraživačkih podataka i sprječavanja špijunaže na sveučilištima i u istraživačkim centrima.

Gotovo se svi napadi mogu spriječiti multifaktorskom autentifikacijom, pokazuje Microsoftov Digital Defense Report za 2025., no zašto ona još uvijek nije dovoljno zastupljena u hrvatskim tvrtkama?

– MFA se smatra osnovnom praksom kibernetičke sigurnosti, ali uspješna implementacija zahtijeva da postane strateški prioritet uprava. Ključni koraci su edukacija zaposlenika, odabir odgovarajućih metoda i tehnologija te postupna implementacija. Sve to treba biti dio šire strategije – uspostave zero trust-arhitekture, gdje je identitet samo jedan od elemenata digitalnog okružja. Uz identitet, tu su uređaji, aplikacije, podaci, mreža i infrastruktura, koji moraju biti obuhvaćeni adekvatnim sigurnosnim mjerama. Cilj je smanjenje rizika od financijskih gubitaka, prekida poslovanja i reputacijskih šteta.

Razvojem AI-ja rastu i kibernetičke prijetnje. Za što se AI-jem koriste napadači, a kako AI pomaže u odgovoru na prijetnje?

– Napadači se koriste AI-jem za stvaranje lažnih identiteta, deepfake-sadržaja, ciljanih phishing-poruka, krađu podataka, pa čak i autonomne napade bez ljudske intervencije. Zato je ključno da obrana upotrebljava istu tehnologiju. U Microsoftu AI analizira milijarde signala iz mreže, uređaja i aplikacija, prepoznaje neuobičajene prijave i sumnjivo ponašanje te omogućuje pravodobno otkrivanje prijetnji. Automatizacija smanjuje vrijeme reakcije s nekoliko sati na sekunde, čime se minimizira potencijalna šteta i jača otpornost organizacija u digitalnom okružju.

Prema Microsoftovu izvješću o tome gdje se AI najviše upotrebljava i razvija, Hrvatska je u globalnom prosjeku. Što to konkretno znači te kako stojimo u korištenju AI-ja u usporedbi s drugim državama u regiji, ali i u EU-u?

– Postoji velika globalna nejednakost u primjeni AI-ja. Hrvatska, poput drugih zemalja naše regije, bilježi nižu, ali rastuću stopu uvođenja AI-ja, s velikim potencijalom za jačanje lokalnog AI ekosustava. Tome pridonose inicijative poput Nacionalnog plana za razvoj umjetne inteligencije, koji uključuje suradnju akademskog sektora, industrije i vlade. S druge strane, naša podrška tim nastojanjima je u inicijativama poput: AI Skills Navigatora, LinkedIn Learninga, Microsoft for Startups, besplatnoga Copilot Chata te u promociji odgovornog upravljanja AI-,em. Vjerujemo da Hrvatska ima jedinstvenu priliku 'preskočiti' neke faze razvoja i brzo usvojiti napredne cloud-tehnologije i AI tehnologije, učeći od zrelijih tržišta.