Granice autonomije: Gdje tehnologija pomaže, a gdje je vozač ključan?
Auto Hrvatska - okrugli stol
Iako se autonomna vožnja godinama najavljuje kao sljedeći veliki iskorak autoindustrije, jasno je da smo još uvijek u prijelaznoj fazi
Poslovna grupa Auto Hrvatska okupila je vodeće stručnjake iz područja prometa, osiguranja, zakonodavstva i autoindustrije na okruglom stolu posvećenom jednoj od najaktualnijih tema današnjice – autonomnoj vožnji i naprednim sustavima pomoći vozaču. Cilj rasprave bio je otvoriti stručnu raspravu o stvarnim mogućnostima današnje tehnologije, ali i izazovima koji dolaze s njenim ubrzanim razvojem, uz poseban naglasak na edukaciju korisnika i sigurnost u prometu.
U raspravi su sudjelovali Goran Pejić (Centar za vozila Hrvatske), Robert Vučković (Croatia osiguranje), Nikola Milas (Ministarstvo unutarnjih poslova), Rajko Horvat (Fakultet prometnih znanosti), Branimir Hitrec (Autoklub) te Marko Juraić (Auto Hrvatska), dok je raspravu moderirao Kristijan Tićak (Auto motor i sport).
Iako se autonomna vožnja već godinama najavljuje kao sljedeći veliki iskorak autoindustrije, zaključci rasprave jasno ukazuju kako se danas još uvijek nalazimo u prijelaznoj fazi u kojoj dominiraju napredni sustavi pomoći vozaču (ADAS). Ti sustavi nesumnjivo doprinose sigurnosti, ali njihova funkcionalnost ostaje ograničena, a odgovornost za upravljanje vozilom i dalje je na vozaču. Kako je istaknuto tijekom rasprave, „sustavi pomoći vozaču nisu autonomna vožnja, oni mogu povećati sigurnost, ali ne mogu zamijeniti vozača“.
Poseban naglasak stavljen je na sve izraženiji nesrazmjer između stvarnih mogućnosti tehnologije i načina na koji je korisnici percipiraju. U javnom prostoru često se koriste termini koji impliciraju potpunu autonomiju, što kod vozača može stvoriti pogrešan osjećaj sigurnosti.
– Problem nije tehnologija, nego percepcija, vozači misle da imaju autonomiju, a zapravo i dalje moraju aktivno upravljati vozilom – naglašeno je u raspravi. Takav pristup otvara prostor za neodgovorno ponašanje i preveliko oslanjanje na sustave koji su, unatoč napretku, i dalje podložni ograničenjima i pogreškama.
U tom kontekstu, edukacija korisnika prepoznata je kao ključni preduvjet sigurnog korištenja novih tehnologija. Iskustva iz ranijih tehnoloških inovacija u automobilima pokazuju kako nedostatak razumijevanja može dovesti do povećanog rizika, unatoč tome što je primarna svrha sustava povećanje sigurnosti.
– Ako vozači ne razumiju sustave koje koriste, tehnologija može povećati rizik umjesto da ga smanji – upozoreno je tijekom rasprave uz zaključak kako edukacija mora pratiti tehnološki razvoj jednako intenzivno kao i sama industrija.
Rasprava je otvorila i pitanje odgovornosti u prometu koje s razvojem tehnologije postaje sve složenije. Iako zakonodavni okvir već prepoznaje različite razine automatizacije, jasno je da u većini današnjih situacija odgovornost i dalje ostaje na vozaču.
– Dok god vozilo nije potpuno autonomno, vozač je odgovoran i mora biti spreman preuzeti kontrolu u svakom trenutku – istaknuto je, naglašavajući važnost ljudskog faktora u prometnoj sigurnosti.
Istodobno, sudionici su upozorili na konkretne izazove u praksi, gdje sustavi ne reagiraju uvijek očekivano.
– U stvarnim uvjetima sustavi ponekad reagiraju neočekivano, što može dovesti do opasnih situacija na cesti – jedan je od zaključaka koji dodatno potvrđuje potrebu za oprezom i razumijevanjem ograničenja tehnologije.
Posebno kompleksno područje odnosi se na osiguranje i utvrđivanje odgovornosti u prometnim nesrećama. Razvoj autonomnih i poluautonomnih sustava uvodi nove varijable, od softverskih rješenja do povezanih sustava i potencijalnih cyber prijetnji što značajno mijenja tradicionalni pristup procjeni rizika i nositelja odgovornosti. Za sada je zakonodavni okvir jasno postavljen i dok god nije riječ o potpunoj autonomiji vozač je glavni i odgovornost se ne može prebaciti na sustav.
Zaključno, sudionici su se složili kako sigurnost u prometu u budućnosti neće ovisiti isključivo o tehnološkim rješenjima, već o usklađenom djelovanju više faktora, od odgovornog ponašanja vozača i kontinuirane edukacije, do razvoja infrastrukture i pravovremenog zakonodavnog okvira.
