U online plaćanjima Hrvati kartice najviše koriste za kockanje

Vlasnika kartica u Hrvatskoj ima nešto malo manje nego stanovnika, ali se svaka druga kartica – ne koristi. Kad je pak riječ o transakcijama plaćanja na internetu, uvjerljivo predvodi plaćanje igara na sreću. Proizlazi to iz podataka iz publikacije 'Platne kartice i kartične transakcije' Hrvatske narodne banke (HNB). Krajem prošle godine ukupno je evidentirano 8,7 milijuna kartica u vlasništvu građana i poduzeća, a od toga se najveći dio, 80 posto, odnosno sedam milijuna odnosi se na debitne kartice. U novčanicima hrvatskih građana nalazi se i 1,7 milijuna kreditnih kartica čiji se broj u odnosu na 2023. smanjen jedan posto. S druge strane, broj debitnih kartica porastao je malo manje od tri posto.

Kartica gotovo kao i stanovnika

Izdana platna kartica može imati različite statuse ovisno o korištenosti: korištena, nekorištena i blokirana. Kartica se smatra korištenom ako je njome učinjena barem jedna transakcija tijekom godine, a takvih je kartica u 2024. bilo 4,9 milijuna. Uz pola milijuna blokiranih kartica, svaka druga kartica u Hrvatskoj se ne koristi. Što se tiče broja korisnika kartica, njih je krajem godine evidentirano 3,6 milijuna. Kada se taj podatak usporedi s procijenjenim brojem stanovnika (oko 3,86 milijuna), proizlazi da 93,4 posto ukupne populacije posjeduje barem jednu platnu karticu.

Barem jednu debitnu karticu ima 93 posto stanovnika, a samo jednu debitnu karticu ima 2,5 milijuna stanovnika. Kreditnu karticu ima trećina stanovnika, odnosno 1,1 milijun ljudi. U HNB-ovoj publikaciji se navodi kako ovaj postotak treba promatrati s određenom rezervom jer u ukupni broj stanovnika ulaze i djeca i maloljetnici, koji najčešće nemaju platne kartice, kao i strani radnici, koji ih imaju. - Naime, prema službenim procjenama, 15 do 20 posto stanovništva su maloljetne osobe, a procjenjuje se da u Hrvatskoj radi i boravi više od 200 tisuća stranih radnika, uglavnom iz trećih zemalja. Većina njih ima otvorene račune u bankama i služi se platnim karticama za svakodnevne financijske aktivnosti – pojašnjavaju u HNB-u.

Svim karticama izdanima u Hrvatskoj prošle je godine obavljeno nešto više od 853 milijuna transakcija, a u njima je utrošeno 41,3 milijarde eura. U usporedbi s 2023. godinom, broj transakcija porastao je za 10 posto, dok je utrošen iznos porastao za 17,5 posto. Po jednoj korištenoj platnoj kartici prosječno je mjesečno izvršeno 13 platnih transakcija u ukupnoj vrijednosti od 597 eura. U prosincu 2024., kada potrošnja tradicionalno doseže vrhunac zbog blagdana, prosječan korisnik izvršio je 13,65 transakcija u ukupnoj vrijednosti od 696,37 eura, što je najviša zabilježena razina u godini. - Taj porast odražava i sezonske navike potrošnje, ali i stabilan trend rasta udjela kartičnog plaćanja u svakodnevnim financijskim navikama građana – ocjenjuju u HNB-u.

Zanimljiva ponašanja

Ovdašnji građani najčešće su upotrebljavali platne kartice u supermarketima, na benzinskim postajama, u trgovinama odjećom i pri online klađenju, a razlike u načinu zadavanja transakcija – na fizičkom mjestu ili na daljinu – otkrivaju zanimljive obrasce potrošnje. Među kartičnim transakcijama na internetu, najveći broj i vrijednost transakcija zabilježen je u kategoriji klađenja i igara na sreću. U toj skupini ukupno je izvršeno više od 10,3 milijuna transakcija, u vrijednosti višoj od 527 milijuna eura, što ovu kategoriju čini uvjerljivo najzastupljenijom u online kartičnom plaćanju.

Slijede telekomunikacijske usluge (141 milijuna eura), zatim usluge povezane s mjenjačnicama i putničkim čekovima (134 milijuna eura) te ugostiteljski objekti (restorani), koji su u online segmentu ostvarili više od 103 milijuna eura. Ovaj podatak odražava rastuću popularnost online naručivanja hrane, pa na taj način restorani ostvare petinu prometa u odnosu na kartično plaćanje na licu mjesta koje je doseglo 514 milijuna eura. Zanimljivo je i da su trgovine elektronikom te trgovine namještajem i opremom za dom generirale gotovo identične iznose – nešto više od 85 milijuna eura svaka, iako s manjim brojem transakcija, što upućuje na veće prosječne iznose po kupnji, navodi se u publikaciji.

Kad je riječ o transakcijama izvršenima na prodajnim mjestima uz fizičku prisutnost, uvjerljivo najviše trošilo se u supermarketima i trgovinama prehrambenim proizvodima – gotovo 4,4 milijarde eura, odnosno više od 223 milijuna transakcija. Ta kategorija tako čini okosnicu svakodnevnoga kartičnog plaćanja u zemlji. Sljedeća su najzastupljenija kategorija benzinske postaje, s gotovo 1,8 milijardi eura potrošnje, zatim trgovine odjećom za cijelu obitelj (751 milijuna eura), opća roba (654 milijuna eura) i kozmetički proizvodi (575 milijuna eura).

Što se tiče podizanja gotovine, ukupno je lani zabilježeno 93,1 milijun takvih transakcija, što je gotovo jednako kao godinu prije, ali njihova je ukupna vrijednost porasla za znatnih 14,4 posto i dosegnula je 14,2 milijarde eura. Velika većina ovih transakcija, čak 97,4 posto po broju i 97,5 posto po vrijednosti obavljena je debitnim karticama. Kreditnim karticama izvršeno je samo 2,4 milijuna transakcija vrijednosti 351 milijun eura.