Kreditiranje poduzeća
Novca ima sasvim dovoljno, problem je potražnja
12. kolovoza 2025.
foto Shutterstock
Domaće banke mogu financirati rast gospodarstva, što i čine a u vrijeme smanjivanja ECB-ovih depozitnih kamata sigurno su zainteresirane povećati kreditni portfelj
Ako je itko nakon 2020. solidno profitirao (velike farmaceutske tvrtke zasebna su priča), to su bez sumnje banke. Doduše, ne vlastitim trudom nego silnim ECB-ovim zalaganjem (pa onda i svih pojedinačnih središnjih banaka), koji im je darežljivo plaćao pohranjeni novac. Tako se i u nas godinama vrtio broj od oko 15 milijardi eura koje besposleno (ali vrlo profitabilno) čuče kod HNB-a dok je realni sektor investicijski na suhome. Koliko je u tome istine razložit ćemo koji redak dalje, ali za početak svjež(ij)i broj: kod HNB-a je trenutačno oko 11 i pol milijardi eura, što znači da je nemalen dio kapitala nekome ipak plasiran.
Za refinanciranje Fortenova grupe – najvećega privatnoga korporativnog financiranja u povijesti koje je aranžirala jedna bankarska grupacija – utrošeno je nešto manje od pet posto toga viška. Doduše, iznos je svejedno golem zalogaj za jednu banku, pa je Zaba cijelu priču isplela zajedno s majkom, grupom UniCredit. No, potencijal od 95 posto i dalje kod HNB-a sjedi neiskorišten, pa je pitanje imaju li banke snage i vatrene moći za financiranje 'teškaša' itekako logično. Tim više što se država sve češće refinancira kod građana, a i tvrtke su (napokon) progledale u smjeru tržišta kapitala, pa bi i zaključak da banke imaju više nego dovoljno prostora za kreditiranje ozbiljnih investicija također bio logičan. Pa, je li doista?
Ovaj članak je dostupan prijavljenim korisnicima.
Registrirajte se bez troška i otvorite vrata Liderova sadržaja – prvih pet zaključanih članaka svakog mjeseca čeka na vas.
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
