Mirovinci u 2025. rasli 13,9 posto i članovima zaradili 11,3 mlrd eura

Obvezni mirovinski fondovi iza sebe imaju još jednu iznimno snažnu godinu. Na kraju 2025. pod upravljanjem su imali imovinu vrijednu 26,5 milijardi eura, što je 3,2 milijarde eura više nego godinu ranije, odnosno rast od 13,9 posto. Od početka rada fondovi su svojim članovima ukupno generirali 11,3 milijarde eura dodane vrijednosti, čime se 2025. svrstala među najuspješnije godine u povijesti drugog stupa.

Takvi rezultati ostvareni su u godini koju je obilježila postupna stabilizacija globalnih tržišta kapitala. Nakon razdoblja snažnih potresa, volatilnost se smanjila, inflacijski pritisci postupno su popuštali, a vodeće središnje banke prilagođavale su monetarnu politiku novim okolnostima. Dionička tržišta kretala su se pretežito pozitivno, dok su obveznička tržišta, osobito u segmentu državnih vrijednosnih papira, zabilježila oporavak, što je doprinijelo boljoj uravnoteženosti portfelja institucionalnih ulagatelja.

U takvom okruženju mirovinski fondovi nastavili su niz vrlo dobrih godina. Nakon iznimno snažnih 2023. i 2024., i 2025. donijela je prinose koji se ubrajaju među najbolje od početka rada sustava. Riječ je o kombinaciji povoljnijih tržišnih okolnosti i dosljedne provedbe dugoročne investicijske strategije, uz aktivno upravljanje rizicima i daljnju diversifikaciju ulaganja.

U najliberalnijoj kategoriji A fondovi su u 2025. ostvarili prosječan godišnji prinos od 15,99 posto, dok prosječni prinos od osnivanja iznosi 8,44 posto. Fondovi kategorije B ostvarili su godišnji prinos od 8,83 posto, uz prosječnih 5,54 posto od osnivanja. U najkonzervativnijoj kategoriji C prinos u 2025. iznosio je 2,08 posto, dok prosječni godišnji prinos od osnivanja iznosi 3,25 posto.

Raste broj članova u fondovima

Istodobno je nastavljen rast broja članova. Na dan 31. prosinca 2025. obvezni mirovinski fondovi imali su više od 2,4 milijuna članova, što je 66 tisuća više nego godinu ranije. Najveći dio, njih oko 75 posto, nalazi se u kategoriji B, dok kategorija A okuplja 22 posto članova. U kategoriji C ostalo je tek oko tri posto osiguranika.

Iza snažnih prinosa stoji investicijska politika koja nastoji uravnotežiti očuvanje vrijednosti kapitala i ostvarivanje prinosa. Fondovi su i u 2025. kombinirali široku diversifikaciju po klasama imovine s aktivnim upravljanjem kreditnim i tržišnim rizicima, uz selektivno povećanje izloženosti instrumentima s višim očekivanim prinosom u povoljnim tržišnim uvjetima i strogo poštivanje zakonskih ograničenja ulaganja.

Najveći dio imovine i dalje je uložen u obveznice. Na kraju 2025. ulaganja u obveznice iznosila su 14,9 milijardi eura, odnosno 56,2 posto ukupne imovine. Udio ulaganja u dionice nastavio je rasti te je dosegnuo 6,5 milijardi eura ili 24,4 posto imovine, u odnosu na 23,1 posto godinu ranije. Od ukupnih dioničkih ulaganja, domaće dionice činile su 14,0 posto imovine, a strane 10,4 posto.

Ulaganja u investicijske fondove iznosila su 2,8 milijardi eura, odnosno 10,7 posto imovine, dok se izloženost alternativnim investicijskim fondovima povećala s 511 milijuna eura krajem 2024. na 612 milijuna eura na kraju 2025. godine. Novac i depoziti činili su 1,7 milijardi eura ili 6,4 posto imovine, što upućuje na nešto oprezniji pristup u upravljanju likvidnošću u odnosu na prethodnu godinu.

Na godišnjoj razini porasla su i ulaganja u domaće financijske instrumente. Ulaganja u domaće dionice, obveznice i ostale instrumente povećana su s 14,7 milijardi eura krajem 2024. na 15,7 milijardi eura na kraju 2025., što predstavlja rast od gotovo sedam posto.

Otporni na potencijalne korekcije

Ipak, nakon rekordnih godina sve se češće postavlja pitanje može li uslijediti jača korekcija tržišta. Na to se osvrnuo predsjednik Uprave Allianz ZB-a Kristijan Buk na današnjoj konferenciji za medije, istaknuvši da su portfelji mirovinskih fondova strukturirani tako da mogu apsorbirati i nepovoljnije tržišne scenarije.

– Pokazali smo da i u slučaju pada tržišta možemo relativno brzo vratiti pozitivne prinose. Godina 2022. bila je negativna, ali su 2023., 2024. i 2025. bile izrazito snažne – rekao je Buk, dodavši kako se u strateškim i taktičkim alokacijama redovito uzima u obzir mogućnost tržišnih padova.

Naglasio je i važnost obvezničkih portfelja, koji u takvim situacijama djeluju kao stabilizacijski element. Kao primjer naveo je i prošlu godinu, kada je povratak Donalda Trumpa na vlast u SAD-u i njegova carinska politika uzdrmala tržišta, koja su se, unatoč snažnim oscilacijama, do kraja godine oporavila.

– Do ozbiljnije korekcije sigurno će doći, ali nitko ne može znati kada. Zato portfelje gradimo tako da budu otporni i da se mogu brzo oporaviti – zaključio je Buk.

Rast je zabilježen i u sustavu dobrovoljne mirovinske štednje. Krajem 2025. godine osam otvorenih i 21 zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond imali su nešto više od 495 tisuća članova, što je rast od oko šest posto na godišnjoj razini. Ukupna neto imovina dobrovoljnih fondova dosegnula je 1,66 milijardi eura, uz godišnji rast od gotovo 14,5 posto. Godišnji prinosi kretali su se u rasponu od 1,6 do 16 posto, a strukturu portfelja i dalje su dominantno činile obveznice, s udjelom od 52,2 posto, zatim dionice s 28,2 posto te investicijski fondovi s 9,7 posto.

Paralelno se razvija i sustav isplate mirovina iz drugog stupa. Krajem 2025. mirovinska osiguravajuća društva proširila su ponudu korisnicima, omogućivši, uz mirovine s usklađivanjem, i izbor mirovina bez usklađivanja. Prema podacima REGOS-a, tijekom godine iz obveznih mirovinskih fondova u mirovinska osiguravajuća društva preneseno je oko 196,5 milijuna eura, dok se snažniji rast uplata očekuje nakon 2027. godine, kada u mirovinu počne odlaziti prva brojnija generacija osiguranika drugog stupa.