Hrvati u godinu dana udvostručili kupnju zlata

Prvi put u povijesti cijena zlata je dosegla 5.000 dolara po unci, nastavljajući svoj impresivan rast koji u zadnjih godinu dana iznosi više od 80 posto. Analitičari su prognozirali da će zlato ovu važnu 'psihološku razinu' dosegnuti do sredine godine, no to se dogodilo već na samom početku 2026.

Koji je razlog novog skoka cijene?

Najnoviji skok dogodio se u trenutku kada su napetosti između SAD-a i NATO-a oko Grenlanda doprinijele rastućoj zabrinutosti zbog financijske i geopolitičke nesigurnosti, dok SAD-u prijeti građanski rat zbog nemira u Minneapolisu. Trgovinska politika američkog predsjednika Donalda Trumpa također je zabrinula tržišta. U subotu je zaprijetio da će Kanadi nametnuti 100 posto carinu ako postigne trgovinski sporazum s Kinom.

Potražnja za zlatom također je potaknuta nizom drugih čimbenika, uključujući višu inflaciju, slab američki dolar i očekivanje da će Fed ponovno smanjiti kamatne stope. Postupan i kontinuiran rast cijene zlata, bez pojačane volatilnosti, posljedica je diverzifikacije portfelja investitora i potrebe za zaštitom od rastuće geopolitičke neizvjesnosti. Zlato se široko percipira kao imovina sigurnog utočišta. Istodobno, središnje banke diljem svijeta nastavljaju agresivno kupovati zlato, dodatno potičući rast cijene.

- U posljednje tri godine cijena zlata je narasla za više od 180 posto, s razine od 1.800 USD/oz u siječnju 2023. godine. Riječ je o najboljoj izvedbi i najsnažnijem uzlaznom ciklusu za zlato u njegovoj povijesti. Većina investicijskih banaka na Wall Streetu očekuje da će se taj rast nastaviti' - rekao je Davor Žic, direktor marketinga i razvoja u Auro Domusu.

Zlato bi do proljeća moglo dosegnuti šest tisuća dolara

Nakon što su se vodeće svjetske banke složile da bi cijena zlata mogla dosegnuti novi povijesni maksimum od 5.000 dolara za uncu, Bank of America povisila je svoju kratkoročnu ciljanu prognozu cijene zlata na šest tisuća dolara po unci do proljeća 2026., što predstavlja najagresivniju prognozu cijene zlata među svim velikim financijskim institucijama.

- Povijest nije vodič za budućnost, ali prosječan rast cijene zlata tijekom četiri prethodna bikovska tržišta iznosio je oko 300 % u razdoblju od 43 mjeseca, što bi impliciralo cijenu zlata od 6.000 USD/oz do proljeća - komentirao je analitičar Bank of America, Michael Hartnett.

Obistini li se ova prognoza, bio bi to rast od 20 posto iznad trenutačnih povijesno najviših razina cijene žutog metala.

Prognoza Bank of America za 2026. temelji se na njihovim očekivanjima smanjenja ponude i rasta troškova u sektoru proizvodnje zlata. Voditelj istraživanja tržišta metala u Bank of America, Michael Widmer, očekuje da će 13 najvećih sjevernoameričkih proizvođača zlata ove godine proizvesti 19,2 milijuna unci, što predstavlja pad od 2 posto u odnosu na 2025., uz napomenu da su većina tržišnih procjena proizvodnje preoptimistične.

Također predviđa da će prosječni ukupni održivi troškovi proizvodnje porasti za 3 posto, na oko 1.600 dolara po unci, što je razina blago iznad tržišnog konsenzusa. Očekuje i snažan rast profitabilnosti proizvođača, pri čemu se ukupna EBITDA projicira na rast od 41 posto, na oko 65 milijardi dolara u 2026. godini.

U svom godišnjem webinaru o tržišnim izgledima u prosincu, Widmer je rekao da se snažni uzlazni ciklusi na tržištu zlata obično završavaju tek kada oslabe temeljni faktori koji su inicijalno potaknuli rast, a ne jednostavno zato što je cijena porasla.

- Ranije sam isticao da je tržište zlata tehnički vrlo prekupljeno. No u stvarnosti je i dalje podinvestirano. I dalje postoji znatan prostor za zlato kao instrument diverzifikacije u portfeljima' - rekao je, dodajući kako ne vidi da će se povoljno okruženje za zlato uskoro završiti.

Napomenuo je da bi bilo potrebno tek 14 posto povećanja investicijske potražnje kako bi se dosegnula ciljana cijena, a investicijska potražnja se tijekom posljednjih nekoliko tromjesečja već kretala oko te razine. S druge strane, za rast cijene zlata na osam tisuća dolara po unci sljedeće godine bilo bi potrebno povećanje investicijske potražnje od oko 55 posto.

- Zlato će i ove godine ostati ključna imovina u investicijskim portfeljima ulagača, ističući se kao instrument zaštite i izvor dodatnog prinosa. Potražnja za investicijskim zlatom, osobito među malim ulagačima, snažno je porasla posljednjih godina, osobito u 2025. godini u kojoj je prema dosadašnjim procjenama u Hrvatskoj investirano između 700 milijuna i milijardu eura, u usporedbi s 2024. godinom kada su Hrvati kupili investicijsko zlato u vrijednosti oko 350 milijuna eura. Rastući interes za zlato dolazi u trenutku kada sve više ulagača dovodi u pitanje pouzdanost tradicionalnih investicijskih instrumenata kao što su državne obveznice i dionice  - rekao je Davor Žic iz Auro Domusa.

Prema dosadašnjim analizama tržišta, analitičari svjetskih banaka smatraju kako bi u ovom trenutku udio zlata u portfelju od 20 do 30 posto mogao biti učinkovita strategija za male ulagače koji žele zaštititi svoju imovinu.