Fiskalizacija 2.0: 50 ključnih pitanja i odgovora za poslovnu 2026.

Od 1. siječnja 2026. Fiskalizacija 2.0 postala je dio svakodnevice poduzetnika. Sustav više ne obuhvaća samo maloprodaju i gotovinske račune, nego praktički cjelokupni tuzemni B2B promet kroz obvezne eRačune i razmjenu podataka u realnom vremenu s Poreznom upravom. To znači da porezna administracija vidi izdavanje, zaprimanje i status računa prije nego što poduzetnik preda PDV prijavu. Posebno su ovime pogođeni mali poduzetnici i OPG-ovi koji su prvi put ušli u obvezni sustav zaprimanja eRačuna. U nastavku donosimo 50 najvažnijih operativnih pitanja i jasnih odgovora koji objašnjavaju što to znači u praksi.

1. Mora li se svaki tuzemni B2B račun izdati kao eRačun?

Ako je izdavatelj u sustavu PDV-a, bez obzira na to da li je primatelj u sustavu PDV-a, potrebno je izdati eRačun. PDF poslan e-mailom više nije dovoljan jer ne omogućuje automatiziranu razmjenu i nadzor. U praksi to znači da svi porezni obveznici u sustavu PDV-a trebaju imati informatičko rješenje (putem ERPa ili putem IP posrednika) za izdavanje  valjanog XML dokumenta i dostavu fiskalizacijske poruke Poreznoj upravi. Oni porezni obveznici koji nisu u sustavu PDV-a izdavat će eRačune nakon 01.01.2027., s time da isto mogu već i u ovoj godini, ako žele. Dobrovoljno.

2. Što ako jedna strana tehnički nije spremna za eRačun?

Nepripremljenost primatelja ne oslobađa izdavatelja obveze izdavanja eRačuna. Ako primatelj nema aktiviranu pristupnu izdavatelj je dužan o tome izvijestiti Poreznu upravu u roku od pet radnih dana i primatelju dostaviti račun poštom ili u PDF-u. Naravno, to posljedično znači kaznu za primatelja ali u  poslovnoj praksi to znači da tehnička spremnost postaje preduvjet redovnog poslovanja.

3. Mora li se fiskalizirati račun plaćen kompenzacijom?

Da. Način podmirenja obveze (novčano, kompenzacijom ili cesijom) ne utječe na obvezu fiskalizacije. Sustav prati promet, a ne samo novčani tok, pa se svaki eRačun mora evidentirati neovisno o načinu plaćanja.

4. Kako se tretiraju avansni računi?

Porezni obveznik, u sustavu PDVa tijekom 2026. godine, ukoliko do kraja tekućeg mjeseca nije izdao robu ili izvršio uslugu za primljeni predujam, treba izdati račun za primljeni predujam  kao eRačun i fiskalizirati ga. Važno je da se isti izda uz poslovni proces P4, sa oznakom 386. Prije nego se izda konačni e-Račun, potrebno je izdati storno računa za predujam, sa poslovnim procesom P10 i oznakom 384. Konačni eRačun potrebno je povezati sa storno eRačunom za primljeni predujam, fiskalizirati ga i na taj se način osigurava potpuna slijednost cijelog procesa naplate. Ukoliko se postupa kako je opisano, neće biti potrebno o tim računima dodatno izvještavati o naplati.

5. Mora li se fiskalizirati ispravak (odobrenje/terećenje)?

Da. Svaki ispravak je novi dokument koji mora proći fiskalizaciju. Sustav povezuje izvorni i korektivni dokument, čime se sprječava retroaktivno brisanje ili manipulacija prometom. Važno je voditi brigu da se odobrenja izdaju kao poslovni proces P9 i bez obzira što su iznosi u plus, podrazumijeva se da umanjuju ranije izdani eRačun. Korektivni računi izdaju se kao poslovni proces P10 i mogu biti u plus ili u minus.

6. Mora li OPG zaprimati eRačune u 2026.?

Ne, ne trebaju svi OPG-ovi zaprimati eRačune već samo oni koji su u sustavu poreza na dohodak ili dobit.

7. Kada OPG mora izdavati eRačune?

Ako je OPG u sustavu PDV-a, obveza izdavanja i fiskalizacije eRačuna vrijedi od 1.1.2026. OPG-ovi izvan sustava PDV-a dobili su prijelazno razdoblje i obveza izdavanja za njih počinje 1.1.2027. Međutim, zaprimanje je obvezno već sada, uz napomenu da to sve vrijedi samo za one OPGove koji su u sustavu poreza na dohodak ili dobit.

8. Mora li OPG izdati eRačun hotelu ili restoranu?

Da, ukoliko je u sustavu poreza na dodanu vrijednost, to je B2B transakcija. Nije relevantno prodaje li OPG vlastitu proizvodnju.

9. Postoji li prag prihoda ispod kojeg nema obveze fiskalizacije?

Ne postoji prag koji automatski oslobađa obveze fiskalizacije. Ključan je porezni status i vrsta transakcije, a ne visina prihoda. Mali subjekti nisu izuzeti samo zato što su mali.

10. Mora li se koristiti KPD 2025 klasifikacija?

Da, kod izdavanja eRačuna proizvodi i usluge moraju biti povezani s odgovarajućom KPD oznakom. Netočna klasifikacija neće sigurno rezultirati odbijanjem dokumenta jer je odgovornost na izdavatelju, ali kad se sustav ustabili moguće je da za pogrešnu KPD oznaku dobijete kaznu u eventualnom nadzoru.

11. Mora li se građaninu fiskalizirati račun plaćen karticom?

Da, kao i do sada od 2013. godine. Ono što je novo, u B2C segmentu od 2026. fiskalizacija obuhvaća sve načine plaćanja, uključujući i plaćanje na transakcijski račun. Gotovina i kartice više nisu jedini okidač obveze. Pri tom je važno razumjeti da ako još niste obvezni izdavati B2G eRačune, morate izdavati B2C račune ako poslujete sa građanima i iste fiskalizirati.

12. Što ako dođe do pada interneta?

Račun se može izdati, bilo u B2C ili u B2B poslovanju. Fiskalizacijska poruka mora se poslati naknadno u zakonskom roku i to u roku od 48 sati ako se radi o padu interneta. Sustav bilježi vrijeme slanja, pa kašnjenja mogu biti predmet nadzora. Zakonom je propisano da kod izdavanja B2C računa morate imati spremnu ovjerenu knjigu računa iz koje ćete izdati račun kupcu u takvim situacijama, a naknadno provesti fiskalizaciju. Kod poslovanja u B2B odnosu, kupcu nećete bez interneta niti moći dostaviti eRačun, a time isti niti fiskalizirati.

13. Mora li se čuvati XML verzija računa?

Da, XML je pravno relevantan dokument. PDF je samo prikaz i ne zamjenjuje strukturirani zapis. Arhiva mora omogućiti dostupnost tijekom zakonskog roka čuvanja.

14. Može li računovodstveni servis slati poruke za klijenta?

Može, ako je formalno ovlašten. Međutim, odgovornost za točnost podataka i dalje ostaje na izdavatelju računa.

15. Mora li se prijaviti poslovni prostor za B2B?

Ne. Obveza prijave poslovnog prostora u Poreznu upravu odnosi se na B2C fiskalizaciju. Kod B2B ključna je elektronička razmjena, a ne lokacija izdavanja. Ipak, važno je da se i za B2B poslovanje donese Odluka o slijednosti računa.

16. Mora li se fiskalizirati članarina poslovnom udruženju?

Članarina udrugama nije naknada za izvršenu uslugu niti isporučenu robu te pripada negospodarskoj djelatnosti i zbog toga se za članarinu neprofitnom sektoru uopće ne treba izdavati račun, a posljedično tome niti eRačun. Pogrešno se traže eRačuni od neprofitnog sektora za članarine. Ukoliko trgovačko društvo ili možda obrt naplaćuje članarinu, tada se radi isključivo o gospodarskoj djelatnosti, i potrebno je izdati račun, a ukoliko je to trgovačko društvo ili obrt u sustavu PDV-a, posljedično tome i eRačun već u ovoj 2026. godini.

17. Mora li se fiskalizirati zakup poslovnog prostora?

Važno je znati tko daje u zakup poslovni prostor. Ukoliko je to zakup između dva poslovna subjekta u RH, i ako je zakupodavac u sustavu PDV-a, potrebno je izdati  eRačun i isti fiskalizirati.  Ukoliko poslovni prostor iznajmljuje fizička osoba, nije potrebno izdavati račun niti eRačun, osim ako ta fizička osoba nije u sustavu PDV-a. Važno je razumjeti da se ovdje govori samo o zakupu poslovnog prostora a ne i o iznajmljivanju za stanovanje, gdje vrijede druga pravila.

18. Kako se tretiraju dugoročni ugovori s periodičnim obračunima?

U pravilu,  kod dugoročnih ugovora računa se izdaju mjesečno i u tom slučaju potrebno je izdavati zasebne eRačune i iste fiskalizirati (ako je izdavatelj u sustavu PDV-a već sad u 2026. godini). Međutim, kao i do sada, moguće je u takvim situacijama izdati i jedan račun godišnje i u tom slučaju će se samo za njega izdati eRačun i fiskalizirati. Ostali propisi (Zakon o računovodstvu, Zakon o PDV-u, Zakon o porezu na dobit, Zakon o porezu na dohodak) nisu se promijenili i ista pravila vrijede i dalje kod izdavanja računa, neovisno o novim pravilima Zakona o fiskalizaciji.

19. Mora li holding društvo fiskalizirati interne usluge unutar grupe?

Ako su društva pravno odvojene osobe, svaka faktura među njima mora biti eRačun i fiskalizirana. Unutargrupni odnosi ne predstavljaju izuzeće. Fiskalizacija se odnosi na pravni, a ne vlasnički status.

20. Mora li se fiskalizirati licenca ili autorska usluga?

Da. Vrsta usluge nije relevantna – ako je riječ o tuzemnoj B2B transakciji, dokument mora biti eRačun i fiskaliziran. To uključuje IT licence, konzultantske usluge, marketing i intelektualna prava.

21. Mora li se fiskalizirati subvencionirana usluga?

Da. Fiskalizira se ukupna vrijednost računa bez obzira na to financira li dio iznosa treća strana. Subvencija ne mijenja obvezu evidentiranja punog prometa.

22. Mora li se fiskalizirati donacija ako se izdaje račun?

Ako se donacija dokumentira računom između poreznih obveznika, mora se fiskalizirati. To nazivamo donacijom u naravi i najčešće se radi o situacijama kada izvršite uslugu kao donaciju ili poklonite neku robu. Ukoliko donesete odluku kao poduzetnik da ćete nekome donirati određeni iznos novaca, u skladu sa zakonskim pravilima, u takvim situacijama nije potrebno fiskalizirati niti na jednoj strani (dakle, niti davatelj niti primatelj donacije)

23. Mora li se fiskalizirati račun za dug koji je zastario?

Ako je dug zastario, to znači da je račun već ranije bio izdan. Ukoliko je izdan nakon 01.01.2026. morao je biti i fiskaliziran, a dug zastarijeva protekom tri godine od datuma valute računa.. Sustav fiskalizacije evidentira izdavanje, a naplata je zaseban status. Naknadni otpisi potraživanja ne brišu obvezu prvotne fiskalizacije.

24. Može li se koristiti isti brojčani niz za B2C i B2B račune?

Može, ali mora biti jasno definirano internim aktom. Brojevi moraju biti jedinstveni i slijedni kako bi se osigurala transparentnost. Nepravilnosti u numeraciji česta su točka poreznih kontrola.

25. Mora li se definirati interni akt o numeraciji?

Da, to je zakonska obveza. Interni akt određuje strukturu broja računa, poslovne prostore i oznake naplatnih uređaja. Bez njega numeracija može biti osporena u nadzoru.

26. Može li Porezna uprava uspoređivati ulazne i izlazne račune u realnom vremenu?

Da. Sustav omogućuje digitalno usklađivanje podataka izdavatelja i primatelja. Neusklađenosti se mogu detektirati prije podnošenja PDV prijave.

27. Kako Fiskalizacija 2.0 utječe na pretporez?

Pretporez je sada digitalno provjerljiv kroz zaprimljene eRačune, ali ne predstavlja konačno pravo priznavanja pretporeza. Npr. u prva dva mjeseca ove godine bilo je računa koji zbog raznih razloga nisu prošli fiskalizaciju, nisu vidljivi ili su neupareni u FiskAplikaciji ali to vam i dalje ne umanjuje pravo na priznavanje pretporez ili na obvezu poreza. Ako je račun odbijen, to znači da si kupac neće odbiti pretporez, ali da li ćete vi obračunati porez ovisi o vašem postupku temeljem informacije da Vam je kupac odbio eRačun.Fiskalizacijom 2.0 svakako se smanjuje prostor za fiktivne izlazne/ulazne račune.

28. Može li se račun izdati retroaktivno?

Račun se može izdati s datumom pružanja usluge ili prodaje, a najkasnije do 15og u mjesecu za protekli mjesec, kada govorimo o B2B transakcijama. Međutim, datum izdavanja a time i datum fiskalizacije mora biti realan, trenutan. Sustav bilježi vrijeme izdavanja eRačuna i vrijeme fiskalizacije i pitanja kašnjenja između izdavanja eRačuna i fiskalizacije istih mora biti gotovo istodobno. Izuzetno je važno da se na eRačunu navodi datum isporuke koji sad predstavlja tzv. porezni datum. Npr. ako izdajete eRačun 09.03.2026. za isporuku koja se dogodila 27.02.2026., datum izdavanja bit će 09.03., datum fiskalizacije 09.03., ali datum isprouke 27.02.2026. što znači da se i vaša obveza poreza odnosi na veljaču, a pravo priznavanja pretporeza vašem kupcu također na veljaču u ovom primjeru.  . Retroaktivno “skrivanje” prometa više nije realna opcija.

29. Mora li se fiskalizirati reverse charge račun?

Reverse charge primjenjuje se na usluge koje tuzemni porezni obveznik pruža stranom poreznom obvezniku (u EU ili u trećim zemljama) i takvi se računi ne fiskaliziraju do 01.07.2030. godine (prema trenutnim saznanjima). I dalje je za takve izdane račune potrebno dostaviti ZP i/ili PDV obrazac.

30. Mora li se fiskalizirati predujam? Već postavljeno pitanje

Da, predujam se izdaje kao zaseban eRačun i fiskalizira. Konačni račun mora referencirati predujam i također proći fiskalizaciju. Time se osigurava potpuna sljedivost transakcije.

31. Mora li se fiskalizirati račun izdan prema inozemstvu?

Ne, ako primatelj nema sjedište u RH i nije dio hrvatskog sustava. Međutim, račun se mora evidentirati u knjigovodstvu i PDV evidencijama prema drugim propisima.

32. Mora li se fiskalizirati račun od inozemnog dobavljača?

Ne. Fiskalizacija 2.0 odnosi se na tuzemne transakcije. Ulazni inozemni računi evidentiraju se u skladu s PDV pravilima, ali ne prolaze hrvatski fiskalizacijski sustav.

33. Tko je odgovoran ako informacijski posrednik pogriješi?

Informacijski posrednik odgovara za ispravnost programskog rješenja koje nudi za potrebe primjene Zakona o fiskalizaciji, međutim za ispravno izdavanje i zaprimanje eRačuna, fiskalizaciju kao i eIzvještavanje odgovara porezni obveznik. Stoga je važno imati ugovorno definirane odgovornosti, sukladno odredbama čl. 58. Zakona o fiskalizaciji.

34. Može li se izreći kazna za kašnjenje fiskalizacije?

Da. Zakon predviđa novčane kazne za pravnu osobu i odgovornu osobu ako fiskalizacija nije provedena u roku. Sustav bilježi vrijeme zaprimanja poruke.

35. Može li se poslovanje blokirati zbog sustavnih nepravilnosti?

U ozbiljnim slučajevima, porezna tijela mogu poduzeti mjere uključujući nadzor i novčane sankcije. Sustavne nepravilnosti predstavljaju povećani rizik. Digitalni trag olakšava dokazivanje.

36. Mora li se imenovati odgovorna osoba za fiskalizaciju?

Zakon izričito ne propisuje funkciju, ali odgovornost snosi vlasnik obrta, direktor ili druga odgovorna osoba društva, te odgovorna osoba drugih pravnih osoba (npr. predsjednik udruge u sustavu poreza na dobit) U praksi je preporučljivo interno definirati tko nadzire sustav.

37. Mora li se educirati zaposlenike?

Da, operativne pogreške najčešće proizlaze iz nepoznavanja procedura. Budući da su posljedice porezne, edukacija je nužna. Posebno u malim tvrtkama gdje jedna osoba obavlja više funkcija.

38. Mora li se redovito testirati ERP sustav?

Preporučljivo je, osobito nakon nadogradnji. Tehničke izmjene u XML shemama mogu uzrokovati odbijanja. Preventivno testiranje smanjuje rizik.

39. Koja je najveća promjena za B2B sektor?

Potpuna digitalna transparentnost prometa. Porezna uprava sada ima uvid u promet prije završetka obračunskog razdoblja. To mijenja dinamiku poreznog nadzora.

40. Koja je najveća promjena za OPG-ove?

Obveza digitalnog zaprimanja eRačuna za OPG-ove u sustavu poreza na dohodak ili dobit, bez obzira na veličinu gospodarstva. Mnogi OPG-ovi prvi su put ušli u formalizirani sustav razmjene računa. To zahtijeva minimalnu digitalnu infrastrukturu.

41. Koja je najveća promjena za računovodstvene urede?

Povećana odgovornost za točnost i pravodobnost podataka. Računovodstvo više nije samo evidencija nego dio digitalnog nadzornog lanca. Neusklađenosti su vidljive u realnom vremenu. Dodatna nova izvještavanja koja do sada nisu postojala, svakako ih dodatno opterećuju u radu. Dio poslovanja za njih i dalje nije digitaliziran (npr. obračun putnih naloga i sl.) te je i dalje potrebno dio dokumentacije dostavljati na obradu u papirnatom obliku.

42. Koja je najveća operativna opasnost?

Neispravno izdavanje eRačuna i eventualno nezaprimanje eRačuna. Tehničke greške mogu dosvesti do odbijanja računa od strane kupaca a time i do kašnjenja u naplati.

43. Može li se koristiti papir paralelno s eRačunom?

Trenutno je to još uvijek moguće jer dio poduzetnika, koji nisu u sustavu PDV-a, još uvijek ne trebaju izdavati eRačune nego papirnate. To znači da će poduzetnik u sustavu PDV-a zaprimati tijekom ove godine i eRačune i papirnate ulazne eRačune. Isto tako, moguće je da porezni obveznik u sustavu PDV-a izdaje papirnate račune npr. nekoj udruzi koja nije obvezna zaprimati eRačune. U odnosu kada obveznik PDV-a mora izdati eRačun, PDF ili papirnati račun mogu biti dodatni prikaz, ali pravno relevantan je strukturirani dokument.

44. Mora li se evidentirati status plaćanja?

Da, kroz eIzvještavanje. Sustav ne prati samo izdavanje nego i životni ciklus eRačuna. Time se smanjuje prostor za manipulacije naplatom.

45. Može li se status plaćanja izmijeniti naknadno?

Može, ali sustav bilježi sve promjene. Nema brisanja povijesti, samo dodatni zapisi. Transparentnost je trajna.

46. Što se događa s računom koji nije fiskaliziran?

Trenutno sustav prepoznaje takve situacije iz raznih razloga, i Porezna uprava više se puta očitovala o tome da se isto prepoznaje i da se nenamjerne pogreške neće kažnjavati. Ali isto se sad već dovelo u red i svaki eRačun treba biti i fiskaliziran. Fiskalizacija je sastavni dio valjanosti dokumenta.

47. Mora li se fiskalizirati interni prijenos robe bez računa?

Ne, interni prijenos unutar istog poreznog obveznika se ne fiskalizira. Pojedini sustavi, ERPovi za takve transakcije koriste dokumente „račun“ što nije ispravno ali nije ni zabranjeno jedino često stvara zbunjenost od kad je Fiskalizacija 2.0. stupila na snagu. Takvim se dokumentima može promijeniti naziv npr. u interni obračun ili doslovno interni prijenos robe jer tome dokument i služi.

48. Može li se naknadno brisati račun iz sustava?

Ne. Moguće je samo izdati ispravak koji također prolazi fiskalizaciju. Sustav ne omogućava brisanje povijesti.

49. Koliko se dugo moraju čuvati fiskalizirani dokumenti?

U skladu s računovodstvenim i poreznim propisima, najmanje 6 godina sukladno zadnjim zakonskim izmjenama. Važno je razumjeti da se dokumentacija čuva u izvornom obliku što znači da ako ste račun zaprimili kao eRačun, onda upravo u toj formi, xml i PDF neće biti dovoljan. Ukoliko ste račun zaprimili u papirnatom obliku (npr. poreznog obveznika koji nije u sustavu PDV-a pa nema obvezu izdavanja eRačuna), onda u papirnatom obliku.

50. Što Fiskalizacija 2.0 dugoročno znači za hrvatsko poslovanje?

Znači kraj parcijalne evidencije i prelazak na potpunu digitalnu transparentnost tuzemnog prometa. Porezni nadzor postaje algoritamski, a ne isključivo inspekcijski. Poduzetnici koji prilagode sustave i procese imat će manje administrativnih šokova, dok će neusklađeni subjekti brže dolaziti pod povećalo.