Financije

ESB: Stablecoini vezani uz dolar prijete monetarnoj neovisnosti EU

ESB upozorava da digitalna dolarizacija slabi euro te ubrzava planove za digitalni euro kao odgovor na prijetnju stablecoia

Nagli rast kriptovaluta vezanih uz američki dolar (stablecoin) sve je veća prijetnja europskom monetarnom suverenitetu i ambicijama da euro zauzme snažnije mjesto u globalnim financijama. Europska središnja banka (ESB) upozorava kako bi se, bez brze i strateške reakcije, dominacija dolara mogla dodatno učvrstiti i to na način koji bi ograničio sposobnost ESB-a da upravlja gospodarstvom eurozone, prenosi Politico.

Tržište od 255 milijardi dolara

U manje od dvije godine, tržišna vrijednost stablecoina, digitalnih tokena čija je vrijednost fiksirana uz neku službenu valutu  porasla je s 125 milijardi na oko 255 milijardi američkih dolara. No gotovo 99 posto tih instrumenata vezano je upravo uz dolar, što ESB vidi kao nastavak i produbljenje globalne ovisnosti o američkoj valuti.

Što više potrošača i tvrtki prelazi na dolarom vezane digitalne instrumente, to je veći rizik za monetarnu neovisnost Europe, upozorava jedan član Upravnog vijeća ESB-a. Dodaje kako 'ovaj trend direktno slabi europske napore da ojačaju međunarodnu ulogu eura i s njom povezani geopolitički utjecaj'.

Predsjednica ESB-a Christine Lagarde već je više puta naglasila da EU mora iskoristiti sadašnji geopolitički trenutak koji uključuje promjene u globalnom poretku i rast multipolarnosti kako bi učvrstila euro. Američka dominacija financijskim sustavom jasno se očitovala i u nedavnom trgovinskom dogovoru EU-a i SAD-a, gdje je, prema izvorima iz Bruxellesa, financijska asimetrija bila očita, navodi Politico. Dok Washington potiče razvoj dolar-stablecoina kako bi dodatno osnažio dolar, ESB upozorava na 'digitalnu dolarizaciju' koja je već prisutna u nizu tržišta u razvoju. Povećano oslanjanje na dolar u digitalnom obliku, tvrdi izvršni direktor ESB-a Piero Cipollone, može imati 'destabilizirajuće učinke' na gospodarstva s krhkim financijskim sustavima ali i na samu eurozonu, ako trend dosegne kritičnu masu.

Digitalni euro kao odgovor

ESB već godinama radi na projektu digitalnog eura, koji bi trebao ponuditi siguran, reguliran i euro-denominiran digitalni instrument za plaćanja i štednju. Cilj je pružiti iste tehničke prednosti koje stablecoini nude poput brzih transakcija, digitalne prenosivosti i niske troškove ali unutar okvira monetarne politike i financijske regulacije eurozone. Lagarde je u lipnju pozvala Europski parlament i Vijeće EU-a da hitno usvoje zakonodavni okvir koji će omogućiti lansiranje digitalnog eura, nazvavši ga 'strateškim prioritetom'. No, realno, digitalni euro neće biti spreman za široku upotrebu prije 2028. godine.

Podijeljeni stavovi ESB-a

Unutar same institucije postoje različita stajališta. Jedni stablecoine, čak i one vezane uz euro, vide kao prijetnju monetarnoj stabilnosti jer ih razvija privatni sektor, uz često nedovoljnu regulaciju i neprovjerene rezerve. Drugi smatraju da bi euro-stablecoini mogli poslužiti kao privremeni most prema digitalnom euru, osobito u međunarodnim plaćanjima. Političke podjele također su vidljive: desno orijentirani ekonomisti otvoreniji su prema privatnim inovacijama, dok lijevo orijentirani ekonomisti naglašavaju nužnost javne kontrole nad novčanim sustavom.

Ekonomisti Jens van ’t Klooster, Edoardo Martino i Eric Monnet, u analizi za Center for Economic Policy Research, upozoravaju da bi pokušaj kopiranja američkog modela stablecoina bio strateška pogreška. Zbog 'prednosti prvog igrača' koju dolar uživa, smatraju da je teško očekivati uspješnu konkurenciju na istom terenu. Umjesto toga, predlažu jačanje eura kao globalno sigurnog i pouzdanog sredstva čuvanja vrijednosti, uz potpunu institucionalnu podršku i regulaciju.

--Treće zemlje bi tada mogle koristiti euro kako bi se zaštitile od rizika dolarizacije potaknute stablecoinima, što bi dugoročno povećalo potražnju za eurom - navode autori.

Digitalni euro pod vatrom kritika: Privatnost, banke i opravdanost projekta

Dok Europska središnja banka (ESB) ubrzava rad na digitalnom euru, sve je glasniji otpor iz redova bankara, tehnoloških stručnjaka i dijela javnosti. Digitalni euro zamišljen je kao sigurna, euro-denominirana digitalna valuta kojom bi se građani mogli služiti za svakodnevna plaćanja, no kritičari upozoravaju na niz potencijalnih problema.

Prvi i najčešći prigovor odnosi se na privatnost. Za razliku od gotovine, digitalni euro ostavlja digitalni trag, što otvara pitanje koliko će ESB i države članice imati uvid u transakcije građana. Iako ESB obećava opciju 'offline' plaćanja s većom anonimnošću, detalji nisu jasni, a skeptici se boje modela sličnog kineskom digitalnom juanu.

Bankarski sektor upozorava na opasnost od odljeva depozita. U kriznim vremenima, građani bi mogli masovno povlačiti novac iz komercijalnih banaka u digitalni euro, smatrajući ga sigurnijim jer ga izdaje ESB. Kako bi to spriječila, Središnja banka razmatra ograničenje iznosa na 3.000–4.000 eura po korisniku, no time se smanjuje praktična vrijednost valute.

Tu su i argumenti o opravdanosti projekta. Kritičari ističu da EU već ima brze i sigurne sustave plaćanja poput SEPA instant transfera i kartičnih mreža, pa se pitaju isplati li se ulagati milijarde eura u novi sustav. Uz to, digitalni euro neće konkurirati kriptovalutama poput bitcoina, jer će imati stroga ograničenja upotrebe i biti pod punom regulacijom.

Na kraju, projekt nosi i tehnološke i sigurnosne izazove. Kao digitalna imovina, digitalni euro mogao bi biti meta sofisticiranih hakerskih napada, a potrebno je osigurati i njegovu interoperabilnost na razini cijele EU.

Za ESB, digitalni euro ostaje strateški odgovor na prijetnje poput dolarskih stablecoina i kineskog digitalnog juana. No bez jasnog odgovora na pitanja privatnosti, sigurnosti i ekonomske opravdanosti, taj bi projekt mogao naići na otpor ne samo u bankarskom sektoru, nego i među samim građanima.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju