Zlato iz sigurne luke prerasta u operativni biznis ultrabogatih u Aziji

U vrhu azijske investicijske scene događa se tiha, ali značajna promjena; ultrabogati obiteljski uredi (engl. family offices) sve češće preskaču posrednike i ulaze izravno u fizičku trgovinu zlatom. Ne više samo pasivna zaštita od tržišnih rizika, zlato postaje operativni biznis: financira se nabava, organizira transport, rafiniranje i prodaja.

Cavendish Investment Corp., višegeneracijski obiteljski ured koji vodi bivši predsjednik hongkonške draguljarske kompanije, ove godine gotovo trećinu portfelja usmjerava na fizičko zlato idući korak dalje od ETF-ova ili trezorskih rezervi.

Cavendish kupuje zlato iz malih rudnika u Keniji i drugim afričkim državama, zračnim putem ga doprema u Hong Kong, rafinira i prodaje po tržišnim cijenama azijskim klijentima i kineskim strateškim kupcima.

Naime, zlato se tradicionalno gleda kao 'sigurna luka' pogotovo u nesigurnim geopolitičkim vremenima dok traju ratovi, bukti inflacija te se situacija na globalnoj sceni iz dana u dan mijenja. Neizvjesnost je dodatno pojačala američka carinska politika, a nakon što je američki predsjednik Donald Trump isključio zlato iz tarifnog programa, tržište se smirilo, ali napetost ostaje.

Prema istraživanju kineskog HSBC-a, ultrabogati investitori iz Hong Konga udvostručili su udio zlata u portfelju u samo godinu dana, dok je na kineskom kopnu udio porastao sa sedam na 15 posto.

Potencijal zlata

Osim klasične kupnje, neki zlato stavljaju u leasing lokalnim draguljarima, ostvarujući oko četiri posto godišnjeg povrata, uz rast cijene. Drugi pak sudjeluju u modelima podjele profita ili se bave arbitražom, kupuju diskontirane poluge u Dubaiju i prodaju ih po premiji u Hong Kongu. Fizičko zlato se sve češće koristi i kao kolateral za ulaganja u dionice, kriptovalute i nekretnine.

– U Aziji se zlato kupuje u većim omjerima nego na Zapadu. Ljudi ga drže jer znaju da ga mogu brzo unovčiti u kriznom trenutku – izjavio je za Bloomberg Patrick Tuohy iz Goldstroma, privatne kompanije sa sjedištem u Singapuru koja djeluje kao integrirani posrednik i trgovac plemenitim metalima.

Rastuća američka zaduženost i mogući pad kamatnih stopa mogli bi dodatno pogurati cijenu zlata. Deutsche Bank predviđa prosjek od 3.700 dolara po unci u 2026., dok Goldman Sachs vidi potencijal rasta do četiri tisuće dolara. Trenutna je cijena oko 3375 dolara po unci.

Zato ne čudi da Hong Kong dodatno jača svoju ulogu zlatnog čvorišta. Kina je ove godine otvorila svoj prvi offshore zlatni trezor, no, izazovi ostaju. Samo za primjer, važan je izazov za ovaj biznis upravo opskrba iz afričkih zemalja, uključujući Keniju, zbog aktivnih ratnih sukoba na tom području. Ipak, ti su sukobi ključni za tržište zlata jer će se takozvani hype za zlatom kroz sljedeću godinu smanjiti jer će se, kako se pretpostavlja, smanjiti i geopolitičke napetosti.

Za sada, premije od pet do deset posto po isporuci i visoka likvidnost zlata privlače sve veći broj igrača. No, kako cijene rastu, troškovno osjetljivi kupci, osobito u Kini i Indiji, mogli bi smanjiti potražnju

– S obzirom na premije koje ljudi plaćaju, jasno je da će na tržište ući veći i moćniji igrači -  zaključio je za Bloomberg Quentin Mai iz West Point Golda.