Poljoprivrednici često donose katastrofalne investicijske odluke

Kada bi naši poljoprivrednici umjesto prinosa po hektaru mislili na prinos na kapital, mnogi od njih napravili bi veliki korak ka profitabilnosti svoga poljoprivrednoga gospodarstva. O tome im na svojim tečajevima govori Ivan Malić, bivši predsjednik Uprave PPK-a Valpovo.

Nedavno je održao besplatne webinare. Kaže da na njima daruje sat vremena sadržaja pokazujući plastične primjere iz prakse te kako im brojevi i financijsko planiranje mogu spasiti poslovanje. To je ujedno i marketinški kanal za njegove tečajeve koji se plaćaju. Planira te webinare držati jednom na mjesec jer temu financijske pismenosti u poljoprivredi smatra bitnom i na nju gleda i kao na svoj društveno korisni angažman.

Malić je inače završio FER u Zagrebu (u srednjoj školi išao je na natjecanja iz matematike i fizike), kao IT stručnjak radio je pet godina u Ericssonu Nikoli Tesli, zatim je bio direktor Sektora razvoja u Fini, nakon čega je prešao u King ICT na poziciju člana Uprave za operacije. Tada je otkrio svijet financija i akvizicija, koji ga je potpuno očarao jer je nudio drukčiji pogled na poslovanje.

No želio je nešto novo, a kako je Stipo Matić (vlasnik King ICT-a) 2009. kupio PPK Valpovo, ponudio mu je mjesto u Upravi, na kojem je ostao, uz prekide, do ljeta 2023. U međuvremenu je u Benkovcu ušao u suvlasništvo tvrtke Zrno zdravlja za uzgoj badema u kojoj je, kaže, i direktor i traktorist i često radi fizičke poslove, što mu dođe kao odmor od umnog rada.

Gdje poljoprivrednicima curi novac?

– Prije svega, želim naglasiti da su to radišni ljudi, ali su poslovno iznimno konzervativni, što je donekle i očekivano u ruralnim sredinama. Teško prihvaćaju promjene, riječ je uglavnom o starijoj populaciji koja nerijetko ima završenu samo srednju školu, a financijski funkcioniraju prema najjednostavnijem principu: 'imam novca na računu – trošim; nemam novca – posuđujem'. Pritom vrlo često donose katastrofalne investicijske odluke. No to je širi problem agrara, jer kada razgovarate s agronomom, on također fokus redovito stavlja na agrotehniku i visinu prinosa na polju, a ja mu kažem da vlasnika ili direktora zanima koliki je povrat na uloženi kapital. Moja je želja da poljoprivrednici potpuno okrenu perspektivu i shvate da upravljaju i poljem i kapitalom te da cilj mora biti maksimalan prinos na taj kapital, a ne puki fizički prinos po hektaru.

Kako izgleda taj menadžerski pristup na vašem tečaju?

– U Valpovu smo radili rigorozne kalkulacije; vlasnika je to jako zanimalo i inzistirao je na podacima, praćenju i mjerenju. Imali smo izračunane troškove i profitabilnost u zarez, za sve investicije morali smo doći s izračunima povrata ili ušteda. Uzmimo osnovni primjer: poljoprivrednik želi kupiti novi stroj. Ključna pitanja moraju biti: kakav stroj, zašto baš taj, što će se njime konkretno postići i kako to financijski izmodelirati? Često se ide logikom 'kupit ću veći pa ću ostvariti uštede', ali to se mora dokazati u analizi i modelu povrata.