Novi zakoni: Što se sve mijenja u 2026. i tko će to najviše osjetiti

Hrvatsku u 2026. čeka rekordan zakonodavni ciklus. Sudeći prema planovima iz javnih savjetovanja, Vlada namjerava u proceduru uputiti više od stotinu zakona. Najviše ih dolazi iz djelokruga financija, pravosuđa i gospodarstva – resora u kojima se kroje pravila o porezima, radu, investicijama i poslovanju, s izravnim učinkom na građane i poduzetnike. Iako dio zakona proizlazi iz europskih propisa, velik broj odražava domaće političke odluke, koje će pokazati želi li Hrvatska biti regulator ili facilitator gospodarstva – hoće li propisi olakšati poslovanje ili ga dodatno birokratizirati.

Nakon što u 2025. nije bilo ozbiljnijih poreznih reformi, a poduzetnicima je glavobolju zadala fiskalizacija 2.0, sudeći prema prijedlogu zakonodavnih aktivnosti u godini pred nama je ponovno doba poreznih izmjena.

Ovaj su put na redu doprinosi i porezne olakšice. Na nedavnom skupu s poduzetnicima u HUP-u ministar financija Marko Primorac poručio je da želi pojednostavniti porezni sustav, a riječi u djela želi pretočiti uklanjanjem 'neopravdanih razlika u doprinosima' te preispitivanjem postojećeg sustava olakšica.

Detalji se zasad ne otkrivaju – poznato je tek da je formirana radna skupina koja analizira postojeći okvir radi 'pojednostavnjenja i poboljšanja uz poštovanje načela jednakosti i pravednosti u oporezivanju'. Prevedeno s administrativnog jezika, to znači da bi pojedine skupine građana, poput paušalnih obrta, mogle dobiti povećanje doprinosa, a, s obzirom na razmatranje uvođenja univerzalnoga dječjeg doplatka, izvjesne su i promjene poreznih olakšica za djecu.