Nakon prodaje Name za 17 milijuna eura: spor oko novca iz stečaja

Nakon što je Nama u Ilici prodana i tvrtka Izbor šesti iz Solina uplatila 17,25 milijuna eura, činilo se da bi jedan od najdugotrajnijih stečajeva u Hrvatskoj mogao ući u završnicu. No, na pomolu je nova bitka - ona oko podjele novca.

Naime, skupina vjerovnika, Plamen iz Požege, RIO iz Rijeke i Krateks iz Krapine, koje zastupa odvjetnik Frane Dobrović, podnijela je podnesak u kojem predlaže način izrade rješenja o namirenju te osporava dio potraživanja razlučnih vjerovnika. Riječ je o tvrtkama vjerovnicima čija potraživanja nisu osigurana hipotekom pa ih mogu namiriti tek nakon isplate razlučnih vjerovnika: Croatia osiguranja i Republike Hrvatske. Croatia osiguranje potražuje oko sedam milijuna kuna uvećanih za ugovorene kamate, a država 80 milijuna kuna. 

Tri tvrtke, u podnesku se, među ostalim, pozivaju na zastaru kamata kod Croatia osiguranja. Navode da sukladno članku 222. Zakona o obveznim odnosima, čak i u situaciji kada je tražbina osigurana hipotekom upisanom u zemljišnoj knjizi, vjerovnik nema pravo na naplatu potraživanja s osnova kamate. Za Republiku Hrvatsku se navodi da se kamate ne mogu naplatiti jer nisu upisane u zemljišnim knjigama. 

U stečajnim postupcima pravila su jasna: prvo se podmiruju troškovi, zatim tzv. razlučni vjerovnici (odnosno oni čija su potraživanja osigurana hipotekom), a tek ostatak ide ostalima. U slučaju Name ključna borba vodi se upravo oko tog drugog koraka - koliko će dobiti razlučni vjerovnici, jer o tome ovisi koliko će i hoće li išta ostati ostalim vjerovnicima. 

Ključno je pitanje prava na naplatu kamata

Prema zemljišnoknjižnom izvatku, potraživanje Croatia osiguranja osigurano je hipotekom koja uz glavnicu uključuje i kamatu od 15 posto godišnje, no vjerovnici se pozivaju na zastaru i smatraju da kamate ne bi trebale biti priznate u postupku raspodjele.

S druge strane, u slučaju Republike Hrvatske situacija je drugačija. Iako sporazumi na temelju kojih je nastalo potraživanje predviđaju kamate, u zemljišnim knjigama one nisu izričito navedene. Općinski građanski sud u Zagrebu početkom travnja ove godine dodatno je intervenirao u sadržaj upisa založnog prava. Odlučujući o prigovoru, sud je ukinuo dio ranijeg rješenja kojim je bilo dopušteno da se založno pravo upiše ‘uvećano za sve ugovorene kamate i troškove’, utvrdivši da takva formulacija nije bila obuhvaćena prijedlogom za upis niti proizlazi iz isprava na temelju kojih je upis zatražen. Time je naloženo da se u zemljišnim knjigama zadrži samo ono što je izvorno predloženo i dokumentirano, pa je založno pravo Republike Hrvatske ostalo upisano isključivo za iznos glavnice od 80 milijuna kuna, bez navođenja kamata ili dodatnih troškova.

Je li nastupila zastara?

Koji su sljedeći koraci u ovom višegodišnjem stečaju pitali smo stečajnog upravitelja Damira Mikića, koji je objasnio da bi se uskoro trebalo zakazati ročište za diobu kupovnine, na koje će biti pozvani založni vjerovnici. S obzirom na to da vjerovnici trećeg reda, u koje spadaju tvrtke Plamen, RIO i Krateks, ne sudjeluju na tom ročištu, kaže da nisu ovlašteni o tome raspravljati.

No, pitanje je kakav će stav o svemu zauzeti sudac. Odvjetnik Frane Dobrović, koji je ujedno i stečajni upravitelj, kaže da je posao stečajnog upravitelja zaštititi vjerovnike kako se u stečaju ne bi naplatilo više nego što zakon propisuje.

- Zakon o obveznim odnosima u članku 222. propisuje da se, čak i kada je upisana hipoteka, ne mogu naplatiti zastarjele tražbine kamata - kaže Dobrović.

Hoće li Dobrović dokazati da je nastupila zastara te hoće li sudac uzeti ovaj podnesak u obzir, vidjet će se uskoro. O toj odluci ovisi naplata vjerovnika trećeg naplatnog reda, kojih je prema podacima iz 2017. bilo više od 350, a potraživali su oko 160 milijuna kuna. Doduše, polovica njih danas više ni ne postoji.

Više od dva desetljeća čekanja

Od stečajne imovine Name preostala je još robna kuća na Kvatriću, procijenjena na 25 milijuna eura, no očekuje se da bi, kao i ona u Ilici, mogla biti prodana za niži iznos. Stečajni upravitelj zasad nije pokrenuo postupak njezine prodaje, već to planira učiniti tek nakon okončanja diobe kupovnine od Name u Ilici. Prije toga sud će morati zauzeti stav o raspodjeli već uplaćenih 17,25 milijuna eura, a o toj odluci ovisit će hoće li dio vjerovnika napokon doći do novca ili će ostati praznih ruku. Naime, ako se Republici Hrvatskoj i Croatia osiguranju priznaju kamate, iz tog iznosa vjerojatno neće ostati ništa za vjerovnike trećeg naplatnog reda. Oni će nakon više od dva desetljeća čekanja morati pričekati prodaju Name na Kvatriću.