Na projektima, od industrije do koncerata, ključna su naša ulaganja u mreže

Nadzorni odbor Hrvatskog Telekoma počekom lipnja imenovao je na još jedno mandatno razdoblje dosadašnje članove Uprave, među njima i Borisa Drilu, člana Uprave za tehniku i informacijske tehnologije, što je bio jedan od povoda za intervju s njim. Drilo je na tu poziciju imenovan još u siječnju 2017. te je zadužen za razvoj, implementaciju i operacije tehnoloških platformi Hrvatskog Telekoma, uključujući mobilnu i fiksnu mrežu te IT i poslovne sustave, što znači da je bio jedna od najodgovornijih osoba za upravljanje mrežom na nedavno održanom Thompsonovom koncertu na Hipodromu. Budući da na mnogo manjim javnim okupljanjima mreža zna 'pucati', a ovdje je na pola milijuna ljudi radila besprijekorno, zanimalo nas je kojim se Hrvatski Telekom tehnologijama koristio i kako su tekle pripreme za taj događaj.

– Pregovori s organizatorima počeli su dva mjeseca prije koncerta, što znači da je vremena za osmišljavanje projekta bilo jako malo. Trebalo je dizajnirati mrežu koja će pružati uslugu za više do pola milijuna korisnika na jednom mjestu, za upload videa i fotografija, videopozive i obične pozive, ali rad svih prioritetnih službi na terenu, od POS aparata pa nadalje. Sve je počelo profiliranjem korisnika i procjenom kakve će pametne telefone imati, koliku količinu podataka će na koncertu upotrijebiti i što sustav treba apsorbirati, te se u skladu s tim išlo na postavljanje 15 novih baznih stanica na prostoru Hipodroma, Bundeka, ali i kod Inine zgrade, gdje je bila fan-zona. Za određene skupine korisnika definirali smo prioritetne usluge u slučaju zagušenja mreže, što je bio prvi slučaj u Hrvatskoj da se to radilo u ovakvom opsegu. Dobrodošlo je to što imamo najviše radiofrekvencijskog spektra u Hrvatskoj, što je osnova kapaciteta u mobilnim mrežama.

Kako ste došli do tolikog broja baznih stanica? Imali ste ih na nekakvom 'lageru', ako se tako može reći, ili ste ih ipak morali kupiti?

– U svojim planovima imali smo određeni broj baznih stanica, a ovdje nam je trebalo više od onog što smo imali na raspolaganju. Nama su za koncert trebale bazne stanice najjače konfiguracije, s posebnim antenama, a to se trebalo naručiti, proizvesti, dostaviti i montirati te integrirati i pustiti u rad na vrijeme. Važno je istaknuti da su organizatori bili svjesni važnosti naših usluga, jer kad je veliki broj ljudi na jednom mjestu, mora se osigurati funkcioniranje telekomunikacijske mreže. Ne samo zbog korisnika i njihova iskustva dijeljenja multimedijalnih sadržaja, već i zbog određenih hitnih situacija. Općenito, organizatori masovnih događaja, koncertnih, kulturnih, sportskih, prvi bi telekomunikacijsku mrežu trebali početi smatrati nužnim dijelom infrastrukture.

Sad imate referencije za neke nove projekte, možete li ovo iskustvo monetizirati na taj način?

– Činjenica je da nema mnogo ovakvih megadogađaja, barem ne kod nas. Primjerice, Deutsche Telekom je sudjelovao u projektu Europskoga nogometnog prvenstva, ali pojedine su utakmice manji događaj od ovog. Jedino je otvaranje Olimpijskih igara u Parizu mjerljivo s ovim što smo mi odradili. S ovom referencijom i know howom imamo iskustvo koje drugi nemaju i već je bilo dosta upita o tome kako nam je mreža funkcionirala besprijekorno.

Koliko je u tom projektu bila važna činjenica da ste se koristili 5G mrežom?

– Vrlo važna. Pola ukupnog prometa preneseno je preko 5G-a, ta je mreža odigrala ključnu ulogu. Više od pola našega radiofrekvencijskog spektra je 5G, a i profil korisnika je bio takav da smo znali da imaju pametne telefone koji podržavaju 5G. Ključno je bilo i dizajnirati i podesiti mrežu za profil korisnika koji prema mreži šalju više podataka nego što ih primaju, što nije uobičajeno ponašanje, a sa sobom nosi mnogo rizika u funkcioniranju mreže.

Koliko je ta tehnologija danas presudna za jednu zemlju poput Hrvatske?

– Samo u kontekstu glazbene industrije 5G otvara nove, danas možda teško zamislive mogućnosti. Industrija je na potezu, ona treba osmisliti neke nove mogućnosti interakcije s korisnicima, kako korisnike još više uvući i kako im pružiti daleko opsežnije iskustvo od jednosmjerne komunikacije na samom koncertu. Vrhunski primjeri su Taylor Swift, koja tehnologiju upotrebljava da na drukčiji način komunicira s publikom koristeći se gamification-momentima, i Ariana Grande, koja je imala virtualni koncert u sklopu igrice 'Fortnight', što je privuklo više od 27 milijuna ljudi.

Što razvoj i uvođenje 5G-a znači za druge industrije? Koliko je to važno danas vašim poslovnim korisnicima ili onima koji će to tek postati?

– Za poslovne korisnike iznimno važan aspekt 5G-a su privatne, takozvane campus-mreže, koje su u suštini poligoni za rješenja temeljena na automatizaciji, robotici i primjeni umjetne inteligencije. Jedan odličan primjer je naš 5G projekt za Rijeka Gateway, lučku operativnu tvrtku koju su osnovali Maersk i ENNA Group, a koja je odabrala HT za partnera za opremanje novoga kontejnerskog terminala 5G mrežom koja će omogućit autonomno upravljanje strojevima, pametnu logistiku, digitalizaciju carinskih procedura, prediktivno održavanje i povezivanje s pametnim skladištima. Sigurnost će biti pojačana praćenjem opreme u stvarnom vremenu, brzom detekcijom rizika i poboljšanom kibernetičkom zaštitom. Kada bude završen ove godine, Rijeka Gateway bit će najmoderniji, daljinski upravljani kontejnerski terminal u ovom dijelu Europe.

Javili ste se na natječaj i za 5G u zračnim lukama?

– Da, 'NextGen 5G Airports' je projekt nastao u suradnji Hrvatskog Telekoma, tvrtke Markoja, zračnih luka Zagreb, Zadar i Pula te Fakulteta prometnih znanosti i prijavljen je za sufinanciranje u okviru CEF programa EU-a za ostvarivanje koncepta 'Smart Airports' u Hrvatskoj. Ukupna vrijednost potencijalne investicije iznosi 5,6 milijuna eura i obuhvaća kontekst nužne digitalne transformacije zračnih luka, u kojima privatne 5G mreže postaju ključan alat za podizanje učinkovitosti, sigurnosti i inovativnosti u svakodnevnim operacijama. Jedan dio te priče tiče se bolje protočnosti ljudi kroz sve faze ulaska i izlaska iz zračne luke, a drugi je aspekt priče podizanje produktivnosti i sigurnosti zračne luke automatiziranjem procesa, poboljšanjem videonadzora i identifikacije rizika, održavanjem infrastrukture itd.

Nedavno ste ugasili 3G? Zašto je to bilo važno?

– Zato što radiofrekvencijski sustav nije neograničen resurs, njega treba pametnije iskoristiti, s 4G-om i 5G-om korisnici dobivaju više nego s 3G sustavom i zato smo ga ugasili. Osim toga, 4G i 5G troše manje energije, mi primjerice imamo 30 posto rast prometa u mobilnoj mreži na godinu, a potrošnju električne energije držimo stabilnom. U istoj jedinici spektra 4G tehnologija omogućava najmanje pet puta veći kapacitet i najmanje tri puta veću energetsku učinkovitost.

Kolika je temeljem toga vaša konkurentska prednost?

– Ponajprije se tu vodimo paradigmom konstantnog unaprjeđenja. Naš je cilj biti uvijek bolji i napredniji i da naši korisnici na vlastitom primjeru to osjete. Sve počinje s daleko najvećim ulaganjima na tržištu, gdje mi u mrežnu infrastrukturu ulažemo koliko drugi zajedno. Lani smo uložili 243 milijuna eura te smo nastavili tim intenzitetom sa 60 milijuna eura ulaganja u prvom tromjesečju 2025. Kada govorimo o kvaliteti usluge, naša je kvaliteta neupitna i konstantna s trendom rasta bez obzira na to što količina prometa raste. Sustavno radimo i benchmark-mjerenja, a radi ih i primjerice regulator HAKOM. U nedavnom istraživanju HAKOM je ponovno potvrdio da imamo najbolju kvalitetu mobilne mreže. Najbolje vam je to razumjeti ako zamislite autocestu na kojoj je svake godine 30 posto više vozila. A nama s povećanjem vozila promet, da iskoristim tu analogiju, nije u zastoju nego 'vozi' brže i bolje i protočnije.

Što to znači za poslovne korisnike? Što na primjer neki investitor traži od telekomunikacijskog operatera kad pokreće novi pogon s automatiziranim procesima, koji se digitalizira i ulaže u razne tehnologije?

– Za gotovo sve su današnje industrije automatizacija i primjena umjetne inteligencije nužnost. To znači da trebaju kvalitetnu mrežu i partnera koji im može osmisliti sustav temeljen na njihovim specifičnim zahtjevima. Primjerice, na temelju neke informacije s terena ili od uređaja, AI sustav sam zaključuje što treba promijeniti ili drugačije napraviti i tu informaciju u stvarnom vremenu prosljeđuje samom stroju ili uređaju kroz 'zatvorenu petlju'. U tom procesu mreža mora imati visoku pouzdanost te pružiti jamstva da ta zatvorena petlja funkcionira u svakom trenutku. Što su sofisticiraniji strojevi, to je potrebna bolja infrastruktura, a to znači da pričamo o milisekundama u kojima se ti procesi moraju odraditi da bi se proizvodni proces podržao. Zato su potrebne posebne funkcionalnosti u mreži koje to mogu podržati poput 'mrežnih odsječaka' koje prije nisu postojale.

Dajte nam konkretniji primjer kako to funkcionira.

– Jedan primjer su Uberovi vozači. Zamislite opet neki masovni događaj s velikim brojem korisnika koji dovodi u pitanje funkcioniranje Uberove mreže, tj. hoće li vozači dobiti narudžbu za vožnju te lokaciju korisnika. U stanju smo posebno konfigurirati mrežu samo za tog korisnika, u ovom slučaju Uber, da funkcionira neovisno o masovnom događaju u blizini. Njegov se kapacitet mreže ne dijeli ni sa kim drugim i može neometano funkcionirati.

Koliko je sve to važno za industrije koje implemenitiraju AI rješenja?

– Izrazito. Valja naglasiti da s razvojem tehnologija u oblaku investicijske barijere za one koji žele ići u tom smjeru postaju sve niže i niže. To znači da kapaciteti skaliraju na jednom mjestu, u oblaku i u podatkovnim centrima, usluge iz oblaka, a sami korisnici ne moraju razmišljati o infrastrukturnoj investiciji, jer smo tu mi i pružatelji usluge u oblaku, imamo infrastrukturu s podatkovnim centrima i brzim mrežama omogućavamo da se spoje s bilo kojom AI platformom. Jedino što ne možemo replicirati njihovo je funkcionalno znanje, znanje specifične industrije, ali s druge strane oni ne razmišljaju o opremi, alatima, infrastrukturi, čak ni o sigurnosti. To je naš posao.

To se može odraditi na mjestima gdje je dobra infrastruktura i gdje postoji optika, a što je s mjestima gdje dovođenje optike nije toliko isplativo? Na primjer, kad neki investitor želi uložiti u regiju u kojoj optika nije najbolje provedena.

– Imamo cijeli portfelj rješenja kako to realizirati, ovisno o dijelu Hrvatske gdje neki novi investitor želi doći. Uostalom, napravili smo veliki iskorak i to investiranjem u optiku dijelom i iz vlastitih sredstava, a dijelom i zahvaljujući sredstvima iz EU fondova. Naime, Hrvatska ima takvu teritorijalnu konfiguraciju da je u nekim područjima jako teško doći s komercijalnom optikom. Optiku je lakše realizirati u gradu ili u ravnoj Slavoniji, ali na obalnom i planinsko-brdskom području to je malo teže izvedivo i zato su EU sredstva pomogla da se optika provede i ondje gdje nije bilo toliko komercijalnog interesa, gdje je gustoća naseljenosti niska. Bit će jako teško dovesti optiku baš do svakoga kućanstva u Hrvatskoj, što ne znači da će ti krajevi biti zapostavljeni. U takvim situacijama radimo s nekim drugim, komplementarnim tehnologijama kao što je FWA, Fixed Wireless Access, što je fiksni pristup na 5G mobilnoj mreži uz koju se velike brzine mogu ostvariti i u ruralnim, suburbanim područjima gdje nema optike.

Fokus je na razvoju 5G-a i optike, a za to su potrebna velika ulaganja?

– Bez ulaganja nema rasta, ali ona imaju i daleko širi gospodarsko-društveni kontekst jer danas bez digitalne infrastrukture nema ni razvoja ni konkurentnosti. Prošle godine izgradili smo optiku za više od 150 tisuća kućanstava i poduzetnika, što je bila rekordna izgradnja u jednoj godini. HT je imao jedno višegodišnje razdoblje poslovnog pada i stagnacije, no posljednjih je nekoliko godina rastao, što je u korelaciji s investicijama. Drugim riječima, monetizirali smo investicije u infrastrukturu i potrebu korisnika za naprednim digitalnim uslugama. Pogotovo zbog uvođenja AI-ja, koji je izrazito zahtjevan što se tiče telekomunikacijske mreže i računalne snage, cijela ta transformacija gospodarstva i društva u digitalnom smjeru dovodi do potrebe za novim investicijama u ICT infrastrukturu, 5G i optičke mreže, podatkovne centre koji će podržati razvoj AI-ja.

S čime se unutar HT-a još 'igrate' s umjetnom inteligencijom?

– S mnogo toga. Za optimizaciju poslovnih procesa, dublje razumijevanje potreba korisnika i personalizaciju usluga, brže i učinkovitije reakcije na zahtjeve tržišta, poboljšanje korisničkog iskustva, povećanje energetske učinkovitosti upravljanjem mrežnim resursima. Testiramo kako rade bežične mreže i ima li potrebe za novim mash-uređajima. Analiziramo određene podatke, degradacije performansi i preveniramo problem prije nego je vidljiv za korisnika. Vidimo mnoge prednosti AI-ja, rezultati su vrlo obećavajući te planiramo dodatnu i integraciju u različite aspekte svoga poslovanja. Surađujemo s vodećim svjetskim igračima, ponajprije Googleom i Microsoftom.

Kako je došlo do suradnje s Perplexityjem?

– Čim je počela priča s AI-jem, shvatili smo da će ta tehnologija promijeniti način kako se koristimo internetom, kako doživljavamo nove tehnologije. Odmah nam je bilo jasno da moramo učiniti sve što možemo i zato smo Perplexity Pro, jednog od najnaprednijih AI asistenata, učinili dostupnim svima, svojim korisnicima, ali i onima koji to nisu, kako bi se upoznali s tim rješenjima, a to će moći napraviti samo ako će se njima intenzivno koristiti. Tek tada će im se stvoriti ideje kako to upotrijebiti i za neke poslovne potrebe. A tada nastupamo mi. Surađujući s Perplexityjem ne ulažemo samo u inovaciju i tehnologiju, ulažemo u Hrvatsku i razvoj potencijala naših ljudi, pogotovo poduzetnika. Gledamo na umjetnu inteligenciju kao na transformativni alat koji će u godinama koje dolaze omogućiti stvaranje dodatne vrijednosti za naše korisnike, partnere i društvo. Rezultati naše suradnje s Perplexityjem nadmašili su sva očekivanja budući da je dosad više od 65 tisuća ljudi, tj. oko 1,7 posto stanovništva Hrvatske počelo upotrebljavati Perplexity Pro.

Iz Bruxellesa se često čuje da se europska industrija, pa i telekomi, ne koriste mogućnostima jedinstvenog tržišta? Što to znači kad su telekomi u pitanju?

– I to je najbolje objasniti na primjeru, u Americi postoje tri operatora, a u Europi ih je stotinjak, tržište je prefragmentirano i to je činjenica. Glavne prepreke u takvim okolnostima su pretjerana regulacija i nedostatak inovacija. Kad bi se spustile barijere, bilo bi više investicija, što bi vodilo do bržeg rasta, više optičkih priključaka, mobilna mreža bila bi još naprednija i bolja s naprednijim funkcionalnostima.