HUP: Realni profiti kompanija u padu su već dvije godine zaredom

Glavni hrvatski makroekonomski rizik nije geopolitika, ni sukob na Bliskom istoku, ni rast cijena energenata, već ubrzanje inflacije, poručili su danas iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Prema prognozi HUP-a, inflacija mjerena harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (HIPC) u Hrvatskoj će u 2026. iznositi malo preko pet posto, što je nešto veća procjena rasta i od one od 4,6 posto koliko očekuje Hrvatska narodna banka (HNB). Naime, na Liderovoj konferenciji Financijski forum guverner Boris Vujčić je rekao kako HNB u 2026. očekuje ubrzanje inflacije prema HIPC-u od 4,6 posto.

- Hrvatska je u vrlo specifičnoj situaciji, svi geopolitički šokovi kod nas ne utječu toliko na ekonomski rast, ekonomija sve te šokove nekako apsorbira, ali itekako utjeu na ubrazanje rasta inflacije zbog rasta cijena hrane i usluga - istaknuo je Hrvoje Stojić, glavni ekonomist HUP-a.

No, glavni razlog potpirivanja inflacije je ipak rast plaća, smatraju u HUP-u, i to ponajviše rast plaća u javnom i državnom sektoru. 

Strukturni problemi

Dobra je vijest, navode u HUP-u, da hrvatsko gospodarstvo i dalje bilježi rast, no ispod relativno povoljnih makroekonomskih pokazatelja gomilaju se, rekao je Stojić, strukturni problemi koji bi mogli ugroziti srednjoročne izglede. Stoga je HUP razradio nekoliko scenarija. 

Prema osnovnom makroekonomskom scenariju, u Hrvatskoj se ove godine očekuje rast BDP-a od oko 2,5 posto. Iako je riječ o solidnoj stopi rasta, osobito u usporedbi s prosjekom eurozone i Europske unije, iz HUP-a upozoravaju da je dinamika rasta slabija nego u prethodnim razdobljima. Hrvatska i dalje raste brže od većine članica EU, što se tumači nastavkom procesa konvergencije, no zamah postupno slabi.

Rast se pritom ponajviše oslanja na osobnu potrošnju i investicije, dok stabilizacija cijena daje određeni prostor za optimizam, ali ne uklanja dublje strukturne izazove.

Izazov gubitak konkurentnosti

Najveći izazov, prema ocjeni poslodavaca, jest gubitak konkurentnosti. Unatoč rastu BDP-a, hrvatske tvrtke sve teže konkuriraju na međunarodnom tržištu jer ulazni troškovi, od rada do energije i sirovina, rastu brže od dodane vrijednosti proizvoda i usluga. Takav nesrazmjer dugoročno nagriza sposobnost gospodarstva da zadrži tržišne pozicije i privuče nova ulaganja.

Posebno zabrinjava tzv. investicijski paradoks. Iako investicije rastu, profitabilnost poduzeća istodobno pada. Prema iznesenim podacima, realni profiti u padu su već dvije godine zaredom. Time se smanjuje akumulirani kapital koji bi se mogao koristiti za nova ulaganja, što dovodi u pitanje održivost investicijskog ciklusa. Drugim riječima, tvrtke formalno ulažu, ali sve teže stvaraju dobit koja bi im omogućila daljnji razvoj. 

Treći veliki izazov odnosi se na produktivnost. Rast plaća i ostalih troškova rada nije praćen odgovarajućim rastom produktivnosti. Hrvatska produktivnost iznosi svega 55 posto prosjeka EU. Bez snažnijeg povećanja učinkovitosti rada, upozoravaju poslodavci, sadašnji model rasta postaje neodrživ na duži rok.

Prijedlozi HUP-a

Kako bi se zaustavio pad konkurentnosti i adresirali ključni strukturni problem hrvatskog gospodarstva, HUP predlaže paket ciljanih i međusobno povezanih mjera. Prema ocjeni poslodavaca, bez snažnog i koordiniranog reformskog iskoraka jaz u odnosu na razvijenije članice EU nastavit će se produbljivati.

U središtu preporuka je snažniji fokus na privatni sektor kao glavni motor rasta. HUP zagovara preusmjeravanje razvojnih politika prema privatnim investicijama, osobito u istraživanje i razvoj te energetiku. Poseban naglasak stavlja se na jačanje investicijskih poticaja i bolji pristup europskim fondovima za srednje kapitalizirane tvrtke s velikim razvojnim potencijalom, koje danas često nemaju adekvatne izvore financiranja za iskorak u višu fazu rasta.

Važan preduvjet konkurentnosti, prema poslodavcima, jest i energetska stabilnost. Predlaže se stoga uvođenje ciljanih energetskih subvencija za industriju, po uzoru na prakse najrazvijenijih zemalja Europske unije, kako bi se ublažio pritisak visokih troškova energije na proizvodnju i investicije.

HUP također snažno naglašava potrebu ubrzanja digitalne i zelene tranzicije. Brži prelazak na obnovljive izvore energije te značajna ulaganja u digitalnu i AI infrastrukturu vide se kao temelj moderne, produktivne proizvodnje i konkurentnog izvoza.

Među sektorima s velikim neiskorištenim potencijalom ističe se poljoprivreda. Poslodavci upozoravaju da je nužno podići produktivnost i konkurentnost domaće poljoprivredne proizvodnje, ponajprije kroz tehnološku modernizaciju, veću dodanu vrijednost i učinkovitije korištenje dostupnih resursa.

Porezna rošada

Nezaobilazna je i porezna te administrativna reforma. HUP predlaže tzv. poreznu rošadu odnosno smanjenje poreza na rad kako bi se rasteretilo zapošljavanje i povećala konkurentnost plaća, uz istodobno širenje porezne baze, primjerice kroz veće oporezivanje najma. Uz to se traži restrukturiranje javne administracije i državnih poduzeća te nastavak smanjenja parafiskalnih nameta koji opterećuju poslovanje.

Posebno mjesto u preporukama zauzimaju tržište rada i obrazovanje. Poslodavci zagovaraju snažnije mjere za zadržavanje i aktivaciju mladih, aktivne politike zapošljavanja te dubinsku obrazovnu reformu. Fokus bi trebao biti na dualnom i STEM obrazovanju, kao i na snažnijem povezivanju obrazovnih programa s realnim potrebama gospodarstva. Istodobno se predlaže fleksibilnija regulacija rada i jača integracija hrvatskih tvrtki u globalne lance vrijednosti.

Zaključno, HUP poručuje da se imperativ rasta produktivnosti može ostvariti jedino kombinacijom poreznog rasterećenja rada, tehnološke modernizacije, osobito kroz umjetnu inteligenciju i zelenu energiju, te obrazovne reforme koja će pratiti potrebe biznisa. Bez takvog zaokreta, upozoravaju poslodavci, sadašnji model rasta nema dugoročnu održivost.