Hrvatska ne ovisi o Bliskom istoku: Nafta i LNG su sigurni, zalihe isto

- Obvezne zalihe nafte i naftnih derivata Republike Hrvatske trenutačno su na razini višoj od zakonski propisanih 90 dana prosječnog dnevnog neto uvoza. Taj standard proizlazi iz obveza koje Hrvatska ima prema Europska unija i Međunarodna agencija za energiju (IEA) - poručuju iz Agencije.

Prema podacima AZU-a, čak 90 posto obveznih zaliha nalazi se na teritoriju Republike Hrvatske, a 10 posto nalazi se u skladištima unutar Europske unije. 

- Potrebno vrijeme za transport obveznih zaliha iz inozemstva u Republiku Hrvatsku ovisi o vrsti transporta. Tako primjerice u slučaju transporta cestovnim putem procjenjuje se vrijeme transporta od dva do tri dana - kažu u Agenciji.

U slučaju da Vlada Republike Hrvatske donese odluku o mjerama za normalizaciju opskrbe tržišta nafte i naftnih derivata, AZU može u roku od 24 sata pokrenuti postupak stavljanja obveznih zaliha na tržište. Riječ je o pokretanju procedure, dok stvarna dinamika isporuke ovisi o logističkim okolnostima.

LNG: bez poremećaja opskrbe

Napetosti na Bliskom istoku dodatno su aktualizirale pitanje sigurnosti LNG isporuka iz Perzijskog zaljeva. Europsko tržište plina snažno je povezano s globalnim LNG tokovima, pa bi eventualni poremećaji mogli utjecati prije svega na cijene.

Za komentar smo se obratili i tvrtki LNG Hrvatska, koja upravlja LNG terminalom na Krku, a oni su za naš su portal potvrdili kako strateška ovisnost Hrvatske o plinu iz te regije praktički ne postoji.

- Udio UPP-a (ukapljenog prirodnog plina) iz regije Perzijskog zaljeva iznosi manje od tri posto od početka komercijalnog rada terminala. Štoviše, iz te regije plin na Krk nije stigao još od zadnjeg kvartala 2023. godine - poručili su iz LNG-a Hrvatska.

Osim što ne ovisimo o katarskom plinu, iz tvrtke naglašavaju kako do sada nisu zaprimili nikakve informacije od korisnika terminala o kašnjenju ili nedolasku brodova. Iako terminal na Krku služi kao privremeno skladište prije uplanjenja u transportni sustav, a ne kao dugoročno skladište poput PSP Okoli, trenutna dinamika dolazaka jamči stabilnost sustava.

MINGO: Hrvatska ima stabilnu i diverzificiranu opskrbu energentima

Iz Ministarstva gospodarstva su istaknuli da Hrvatska raspolaže razvijenom infrastrukturom i diversificiranim mogućnostima dobave za opskrbu energentima, što povećava otpornost energetskog sustava i u okolnostima aktualne sigurnosne situacije na Bliskom istoku.

U svom priopćenju ističu da Hrvatska nije strukturno oslonjena na rute koje ovise o prolasku tankera kroz Hormuški tjesnac, zahvaljujući uspostavljenim i razgranatim dobavnim pravcima. Pritom, nabava LNG-a odvija se putem globalnog tržišta, pri čemu ključnu ulogu ima LNG terminal na Krku, koji omogućuje fleksibilan uvoz iz različitih izvora. Prema dosadašnjim isporukama za hrvatsko tržište, LNG dolazi prvenstveno iz Sjedinjenih Američkih Država, Nigerije, Trinidada i Tobaga te Alžira. Opskrba sirovom naftom, pak, osigurava se većinom iz Azerbajdžana i Kazahstana, uz povremene isporuke iz afričkih država. 

- Takva struktura dobave dodatno potvrđuje otpornost hrvatskog energetskog sustava na poremećaje pojedinih međunarodnih pravaca. U ovom trenutku nema pokazatelja koji bi upućivali na neposredan fizički poremećaj opskrbe hrvatskog tržišta energentima. Istodobno, s obzirom na neizvjesnosti na međunarodnim energetskim tržištima, moguće su pojačane oscilacije cijena i povećana tržišna volatilnost - navode iz Ministarsrva.

Ministarstvo, u suradnji s nadležnim institucijama i operatorima sustava, kontinuirano prati razvoj situacije te je spremno postupati u okviru važećih nacionalnih mehanizama i mehanizama sigurnosti opskrbe na razini Europske unije, uključujući koordinaciju s nadležnim tijelima na razini EU-a, navodi se u priopćenju te zaključuje da RH nastavlja osiguravati stabilnu opskrbu energentima, a javnost će o svim bitnim promjenama biti  pravodbno i transparentno informirana, dodaju na kraju priopćenja.

Treba reći da, iako su neke europske zemlje, poput Slovačke, proglasile stanje visoke energetske ugroze, podaci hrvatskih strateških tvrtki i Agencije za ugljikovodike sugeriraju da je hrvatski energetski čvor u Omišlju trenutno jedna od najsigurnijih točaka u Europi.