Hrvatska među državama s najkraćim radnim vijekom u Europi

Očekivani životni vijek raste diljem EU posljednjih desetljeća, a s tim se povećava i dob za odlazak u mirovinu u mnogim zemljama, što znači da ljudi provode više godina na poslu. U 2024. godini prosječni očekivani radni vijek u EU iznosio je 37,2 godine, prema Eurostatu. To predstavlja povećanje od 2,4 godine, odnosno sedam posto, u usporedbi s 2014. godinom, kada je iznosio 34,8 godina, prenosi Euronews.

Unutar EU-a, očekivani radni vijek kreće se od 32,7 godina u Rumunjskoj do 43,8 godina u Nizozemskoj. Kada se uključe zemlje kandidatkinje za EU i zemlje EFTA-e, varira od 30,2 godine u Turskoj do 46,3 godine na Islandu. Ali što objašnjava veliki jaz u očekivanom radnom vijeku diljem Europe?

Koliko godina rade Europljani?

Iako postoje neke iznimke, očekivano trajanje radnog vijeka u Europi općenito slijedi geografske obrasce. Sjevernoeuropske zemlje, posebno nordijska regija, prednjače s najdužim radnim vijekom. Island je na vrhu popisa, a slijede Nizozemska (43,8 godina) i Švedska (43 godine). Danska (42,5 godina), Norveška (41,2 godine) i Finska (39,8 godina) također bilježe visoke brojke, a sve se nalaze među prvih 10 od 35 europskih zemalja.

Zapadnoeuropske zemlje također imaju tendenciju iznadprosječnog trajanja radnog vijeka. Švicarska (42,8 godina), Irska (40,4 godine) i Njemačka (40 godina) sve prelaze 40 godina i nalaze se među prvih 10. Međutim, Francuska (37,3 godine), Belgija (35 godina) i Luksemburg (35,6 godina) bliže su ili ispod prosjeka EU od 37,2 godine.

Najnovija dostupna brojka za Ujedinjeno Kraljevstvo je iz 2018. godine, kada je iznosila 39,2 godine. S obzirom na rastući trend u cijeloj EU, trenutna brojka vjerojatno je veća.

Hrvatska pri dnu

Brojke su mješovitije u južnoj Europi. Dok Portugal (39,3 godine) i Malta (39 godina) pokazuju relativno dug radni vijek, Italija (32,8 godina), Grčka (34,8 godina) i Španjolska (36,5 godina) imaju znatno niži prosjek.

Istočnoeuropske zemlje uglavnom se nalaze oko ili malo ispod prosjeka EU. Mađarska (37,4 godine) postiže umjerene rezultate, dok druge - poput Rumunjske (32,7 godina) i Bugarske (34,8 godina) - prijavljuju znatno kraći očekivani radni vijek. Hrvatska također ima prosjek 34,8 godina, što je svrstava na donji dio ljestvice.

Najkraće trajanje zabilježeno je u jugoistočnoj Europi i na Balkanu, uključujući Tursku (30,2 godine), Sjevernu Makedoniju (31,5 godina) i Crnu Goru (32,1 godina). Sve tri su zemlje kandidatkinje za EU, a brojke za Sjevernu Makedoniju i Crnu Goru temelje se na podacima iz 2018. godine.

Zašto se prosječni radni vijek razlikuje?

Profesor Moritz Hess sa Sveučilišta primijenjenih znanosti Niederrhein primijetio je da se trajanje radnog vijeka, kao i sudjelovanje u radnoj snazi u Europi, razlikuje iz nekoliko razloga.

- Prvo, strana potražnje igra važnu ulogu: ako poslodavci trebaju radnike, to povećava sudjelovanje u radnoj snazi i produžuje trajanje radnog vijeka - rekao je za Euronews Business.

- Drugo, važan je institucionalni kontekst, posebno u odnosu na mirovinske propise i propise o tržištu rada. Ključni čimbenik u tom pogledu je službena dob za odlazak u mirovinu: što je viša, to je dulje očekivano trajanje radnog vijeka. Što manje mogućnosti za prijevremeno umirovljenje nudi mirovinski sustav, to je vjerojatnije da će ljudi dulje ostati u radnoj snazi - dodao je.

Profesor Hess je također objasnio da dobna diskriminacija također igra ulogu. U zemljama u kojima stariji radnici nisu diskriminirani i njihovi doprinosi se cijene, vjerojatnije je da će htjeti nastaviti raditi, što dovodi do duljeg radnog vijeka.

Timo Anttila, predavač na Sveučilištu Jyväskylä u Finskoj, istaknuo je da su obiteljski modeli zemalja, poput samaca/dvostrukih hranitelja, mirovinskih sustava i modela obiteljske skrbi, potencijalno važni čimbenici koji utječu na očekivano trajanje radnog vijeka.

Stopa sudjelovanja u radnoj snazi je također važna.

- Veći dio trajanja radnog vijeka može se objasniti stopom sudjelovanja u radnoj snazi- otkriva Eurostat. Općenito, zemlje s nižim stopama sudjelovanja obično imaju kraći prosječni radni vijek.

Nekoliko zemalja već je uvelo mjere za podizanje dobi za odlazak u mirovinu. OECD procjenjuje da će do 2060. prosječna dob za odlazak u mirovinu u cijeloj EU biti blizu 67 godina, a za neke se zemlje očekuje da će premašiti 70 godina.