Kako je posrnula slavonska tvrtka opet postala dio europske vojne industrije?
Đuro Đaković Specijalna vozila Patria
Češka Czechoslovak Group vrlo agresivno gradi europski lanac proizvodnje streljiva i sve više konkurira njemačkom Rheinmetallu
Prije samo pet godina slavonskobrodska kompanija Đuro Đaković Specijalna vozila bio je simbol industrijskog posrnuća. Naslovi koji su punili medijske stupce govorili su o gubitku od 112 milijuna kuna, blokiranim računima i očajničkim apelima za državnom pomoći kako bi se isplatile minimalne plaće. U prvoj polovici 2020. sudbina slavonskobrodske tvornice ovisila je o državnim jamstvima i odobrenjima Europske komisije za kredite kojima su se krpale stare obveze.
Obnuta slika
Danas je slika gotovo obrnuta. Tvrtka posluje s prihodima većim od 120 milijuna eura i nalazi se u središtu europske obrambene industrije. U Slavonskom Brodu danas se servisiraju američka borbena vozila Bradley za potrebe hrvatske vojske i NATO-a, proizvode se specijalizirani željeznički vagoni u rekordnim serijama, a kroz program Patria AMV nastavlja se integracija suvremenih borbenih sustava.
Preokret je počeo ulaskom slavonskobrodske tvornice u industrijski ekosustav češkog holdinga CE Industries, pod vodstvom poduzetnika Jaroslava Strnada. Tvrtka Đuro Đaković Specijalna vozila dio je sustava Đuro Đaković Grupe, kojom upravljaju tri ključna partnera: spomenuta češka grupacija CE Industries i Promet Group, još jedna češka obiteljska tvtka, (putem zajedničkog konzorcija DD Acquisition) te Republika Hrvatska. Pa tako češki partneri osiguravaju investicije i izlazak na zapadna tržišta, a Republika Hrvatska zadržava svoj udio kao strateški važan dioničar.
Iako Đuro Đaković operativno pripada holdingu CE Industries čiji je primarni fokus na vagonima, on je čvrsto vezan u širi industrijski ekosustav obitelji Strnad, koji uključuje i moćni Czechoslovak Group (CSG), a ova suradnja omogućuje slavonskobrodskoj tvornici pristup resursima najbrže rastućeg obrambenog sustava u Europi, koji preuzimajući tvornice streljiva, kemijska postrojenja i proizvođače oružnih sustava diljem kontinenta, ali i šire, postaje jedan od najopasnijih konkurenata Rheinmetallu.
{---------- PAGE STOPPER ----------}
Grupacija CSG danas zapošljava više od 14 tisuća ljudi, a njezini prihodi u posljednjih nekoliko godina rasli su gotovo eksponencijalno, potaknuti naglim povećanjem potražnje za streljivom, vojnom opremom i logističkim sustavima nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Temelj poslovnog modela CSG-a je izgradnja zatvorenog industrijskog lanca u obrambenom sektoru. Umjesto da se oslanja na vanjske dobavljače, grupacija nastoji kontrolirati sve ključne faze proizvodnje – od kemijskih komponenti potrebnih za izradu baruta i eksploziva pa sve do finalnih borbenih sustava i logističke podrške vojsci. Upravo zato posljednjih godina provodi niz akvizicija i investicija u kemijskoj industriji, proizvodnji streljiva, vojnih vozila i specijalizirane vojne elektronike.
Jedan od stupova tog sustava čini industrija streljiva. Kroz tvrtke poput Fiocchija i američkog The Kinetic Groupa, u čijem su sastavu i brendovi poput Remingtona, CSG je izgradio snažnu poziciju na globalnom tržištu malokalibarskog streljiva. Paralelno s tim, u srednjoj Europi razvija proizvodnju topničkog streljiva velikog kalibra koje je danas među najtraženijim vojnim proizvodima na svijetu. U Slovačkoj i Češkoj moderniziraju se postojeće tvornice i grade novi proizvodni pogoni, a cilj je stvoriti kapacitete za proizvodnju stotina tisuća granata godišnje.
Kako bi osigurala neovisnost o dobavljačima iz Azije, grupacija paralelno ulaže i u kemijsku industriju. Planirana kupnja tvornice nitroceluloze u njemačkom Walsrodeu trebala bi osigurati ključnu komponentu za proizvodnju baruta, dok projekt obnove proizvodnje TNT-a u Grčkoj predstavlja još jedan korak prema potpunoj kontroli nad opskrbnim lancem eksplozivnih materijala. Takav model vertikalne integracije danas pokušava izgraditi i nekoliko velikih europskih proizvođača oružja, no CSG je među rijetkima koji ga provode tako agresivnim tempom.
Drugi važan segment poslovanja grupacije čine vojna vozila i kopneni borbeni sustavi. U tom području djeluju tvrtke poput Excalibur Army i Tatra Defence Vehicle koje razvijaju oklopna vozila, logističke platforme i specijaliziranu vojnu tehniku za NATO vojske i partnerske države. Češki proizvođač kamiona Tatra Trucks, čija su vozila poznata po iznimnoj mobilnosti u teškim terenskim uvjetima, također je dio šireg industrijskog ekosustava povezanog s CSG-om. Upravo se na toj platformi temelji i dio modernizacijskih projekata za vojske srednje i istočne Europe.
Posljednjih godina grupacija ulazi i u tehnološki segment bespilotnih sustava. Akvizicija srpske tvrtke MUST Solutions, specijalizirane za razvoj pogonskih sustava za dronove, pokazuje da CSG nastoji proširiti poslovanje izvan tradicionalne teške industrije i uključiti se u razvoj novih tehnologija koje sve više oblikuju suvremeno bojište. Integracijom takvih tehnologija s postojećim proizvodima, poput oklopnih vozila ili topničkih sustava, grupacija pokušava stvoriti kompleksne platforme koje kombiniraju mehaniku, elektroniku i digitalne sustave upravljanja.
Izlazak na burzu
Takva strategija omogućila je CSG-u da se u relativno kratkom razdoblju prometne iz regionalnog proizvođača vojne opreme u globalnog igrača. Izlazak grupacije na burzu u Amsterdamu početkom 2026. dodatno je ubrzao taj proces, osiguravši pristup kapitalu potreban za daljnje akvizicije i širenje proizvodnje. S novim investicijama u automatizaciju i robotizaciju proizvodnih linija, grupacija planira dodatno povećati kapacitete i učvrstiti poziciju jednog od ključnih dobavljača obrambene opreme na europskom tržištu.
Sve to za Slavonski Brod znači da se nekadašnji industrijski div, koji je prije samo nekoliko godina ovisio o državnim jamstvima i milosti Komisije za preživljavanje, danas nalazi unutar jednog od najbrže rastućih obrambenih sustava u Europi. U praksi to znači stabilniju knjigu narudžbi, pristup međunarodnim tržištima i integraciju u opskrbni lanac koji se proteže od kemijskih postrojenja za proizvodnju eksploziva do finalnih borbenih sustava.
Za Đuru Đakovića to je prijelaz iz lokalne industrijske priče u dio globalnog obrambenog ekosustava. A za Slavonski Brod povratak statusa grada čija industrija ponovno igra važnu ulogu na europskoj industrijskoj karti.
