Biznis i politika
Država steže obruč, ali siva ekonomija ne nestaje
28. travnja 2026.
foto Shutterstock
Novi zakoni ciljaju najam, gradilišta i taksije, no stručnjaci upozoravaju na kratkoročne i ograničene učinke
Izreka 'svi smo krvavi ispod kože' vjerojatno nema bolje utemeljenje od primjene u sivoj ekonomiji. U Hrvatskoj bi se na prste jedne ruke mogle izbrojiti osobe koje nisu zaradile neki novac 'u fušu', neprijavljen poreznicima ili koristile se uslugama mehaničara, vodoinstalatera ili frizera gdje je 'zaboravljena' naplata poreza na dodanu vrijednost. Siva ekonomija dio je svojevrsne kulture življenja na ovim prostorima, a njezinu pravu vrijednost ustvari nitko pouzdano ne zna.
To i ne začuđuje jer za njezin izračun postoji desetak metoda. Najgore stojimo kod Svjetske banke, koja udjel sive ekonomije procjenjuje na čak trećinu vrijednosti hrvatskoga gospodarstva. Najblažu procjenu od približno šest posto udjela ima Državni zavod za statistiku (DZS), koji njezinu procjenu uključuje u izračun bruto domaćeg proizvoda primjenjujući strogu Eurostatovu metodologiju.
BESPLATNO nastavite čitati ovaj članak
Registrirajte se bez troškova i otvorite vrata Liderova sadržaja. Prvih 5 zaključanih članaka vam poklanjamo svaki mjesec.
čitajte lider u digitalnom izdanju
vezani članci
