Hrvatska konkurentnija
Iako se na ljestvici konkurentnosti, a prema indeksu konkurentnosti rasta, Hrvatska ove godine pomaknula za jedno mjesto u odnosu na prošlu godinu, Darko Marinac, predsjednik Nacionalnog vijeća za konkurentost, smatra da možemo biti zadovoljni 62. pozicijiom
Piše Dragana Radusinović
- Trend se mijenja i treba učiniti sve da se tako i nastavi - rekao je Marinac na predstavljanju Izvješća o globalnoj konkurentnosti u srijedu u Zagrebu.
Indeks poslovne konkurentnosti izrađuje Svjetski gospodarski forum, a njime je ove godine obuhvaćeno 117 zemalja, dok su prošle godine bile obuhvaćene 104 zemlje. Izvješće se objavljuje već 26 godina, a Hrvatska je uključena četvrti put.
Prema ovogodišnjem izvješću, Hrvatska se po indeksu konkurentnosti rasta nalazi na 62. mjestu. Iako je to nominalni pad za jedno mjesto (2004. bila je na 61. mjestu od 104 zemlje), kada se isključi utjecaj zemalja koje su ove godine uvrštene u izvješće, Hrvatska je na ljestvici realno napredovala za dva mjesta, dok je prema indeksu poslovne konkurentnosti realno napredovala za 12 mjesta.
- Prema indeksu globalne konkurentnosti (za koji je doduše metodologija promijenjena u odnosu na prošlu godinu) Hrvatska je realno napredovala za čak 19 mjesta - sa 79. mjesta od 104 zemlje prošle godine na 62. mjesto od 117 zemalja ove godine - kazao je Marinac, te dodao:
- Hrvatska se i dalje drži u skupini s Bugarskom i Rumunjskom (koje su prema indeksu konkurentnosti rasta na 58., odnosno 67. mjestu). Druge usporedive tranzicijske zemlje, npr. Slovenija (32.), Estonija (20.), Slovačka (41.), Mađarska (39.) i Češka (38.), su ispred Hrvatske, dok su i dalje iza Hrvatske Makedonija (85.), Srbija i Crna Gora (80.), te BiH (95.).
Kao najznačajnije pozitivne promjene u Hrvatskoj ističe poslovnu okolinu i kvalitetu javnih institucija, poput veće nezavisnosti sudstva, neutralnosti Vladinih odluka, kvalitete fizičke i administrativne infrastrukture, izvoza u regiju, profesionalnosti menadžmenta i sl.
Negativne promjene vezane su uz primjerice nedovoljna ulaganja u istraživanje i razvoj, proračunski deficit, strana ulaganja kao izvor novih tehnologija, a i dalje su najproblematičniji neučinkovita birokracija, korupcija, neodgovarajuća obrazovana radna snaga i sl.
Članovi Nacionalnog vijeća za konkurentnost ocjenjuju da je trenutačna pozicija Hrvatske pozitivan signal za početak pregovara s EU i da je poboljšanje pozicije odraz započetih reformi.
- Nužno je nastaviti intenzivnu provedbu strukturnih reformi kako bi se povećala konkurentnost Hrvatske i uhvatio "priključak" s novim članicama EU - istaknuo je Marinac podsjećajući i na 55 preporuka Vijeća za povećanje konkurentnosti.
Na upit kako to da se Hrvatska u izvješću Svjetske banke o uvjetima poslovanja našla na tako lošem mjestu (118. od 155 zemalja), Marinac je odgovorio da je riječ o različitim metodologijama, različitim bazama i razdobljima.
Za rangiranje u izvješću o konkurentnosti koristi se kombinacija raspoloživih statističkih podataka za 2003. i 2004. i podataka dobivenih anketom.
