Zašto višak od 7 milijardi kuna dnevno u bankama ostaje neiskorišten?

Kako iskoristiti iznimnu likvidnost hrvatskog financijskog sektora pitanje je za milijun dolara.

Jednostavnog rješenja nema, složni su ekonomski analitičari koji su pokušali dati odgovor na upit Lidera o tome kako angažirati bankarski višak likvidnosti. Prema podacima HNB-a prosječno je lani bilo više od tri milijarde kuna viška na dan. Ove godine taj je prosjek narastao na 4,3 milijarde, a pojedinim danima iznos doseže čak do 7,7 milijardi kuna. Tome se može pridodati i HNB-ovih šest milijardi kuna koje su oslobođene samo i jedino zbog financiranja gospodarstva, a koje leži netaknuto na računu. S druge strane realni sektor se utapa u nelikvidnosti. Iako bi naizgled jednostavno rješenje bilo dati tvrtkama taj novac, stvari se kompliciraju kada je potrebno odgovoriti kako to izvesti. Problem nije samo u nedostatku kvalitetnih projekata. Veliki problema na koji upozoravaju stručnjaci u novom broju Lidera su kamate koje su veće od profita. Cijena kapitala jednostavno je previsoka i dok god je kontaminiranost kredita banaka na razini od 25 posto nerealno je očekivati da će kamate pasti. Drugi je problem smanjivanje potrošnje i potražnje za proizvodima domaćih tvrtki što kroz povećanje poreza što zbog rezanja plaća i otpuštanja. Strah od budućnosti te i u njihovom slučaju skupo zaduživanje odgađa potrošnju. Izlaz iz začaranog kruga analitičari vide jedino kroz donošenje svježih ideja povezanih u kompleksnu izlaznu strategiju – ono od čega vlast uporno bježi.