Poslovna scena

Hrvatski ICT ostvaruje 21 milijardu kuna godišnje i zapošljava više od 22.000 ljudi

Hrvatski informatički i telekomunikacijski sektor dosegao je godišnji prihod od 21 milijardu kuna i trenutno zapošljava više od 22.000 ljudi, a trend otvaranja novih radnih mjesta poglavito je izražen u području razvoja softvera i računalnih usluga, koji raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 10% u zadnjih sedam godina.

Izvoz softvera i IT usluga narastao je, samo u posljednje dvije godine, za čak 45% i dosegao 1,87 milijardi kuna. Sve navedeno moglo se čuti na susretu HUP-ove Udruge Informatičke i komunikacijske djelatnosti (HUP ICT) s predstavnicima medija.

Hrvatski informatički i telekomunikacijski sektor dosegao je godišnji prihod od 21 milijardu kuna i trenutno zapošljava više od 22.000 ljudi, a trend otvaranja novih radnih mjesta poglavito je izražen u području razvoja softvera i računalnih usluga, koji raste po prosječnoj godišnjoj stopi od 10% u zadnjih sedam godina. Izvoz softvera i IT usluga narastao je, samo u posljednje dvije godine, za čak 45% i dosegao 1,87 milijardi kuna.

Prvo polugodište tekuće godine obilježio je nastavak rada na uspostavljanju i jačanju e-poslovanja putem inicijativa za ubrzanu primjenu e-računa u javnom i privatnom sektoru, okvira Digitalne ekonomije i definiranju Strategije e-Hrvatska 2020. Članovi HUP-ICT Udruge, koristeći poziciju socijalnog partnera, bili su uključeni u izradu i davanje preporuka oba dokumenta. Aktivno su se uključili i u donošenje Uredbe vezane uz Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi.

- Napredak je primjetan, no ne možemo biti zadovoljni tempom i dinamikom koja utječe na našu konkurentnost u odnosu na druge zemlje. Zakon o državnoj informacijskoj infrastrukturi je donesen gotovo prije godinu dana, ali ga se zbog sporosti donošenja pravilnika ne može implementirati. Zbog toga trpe projekti informatizacije i nema potrebne koordinacije, pogotovo u segmentu nabavke hardvera, softvera i usluga koje bi trebale biti u nadležnosti Centra dijeljenih usluga. Nadalje, registar za koordinaciju projekata izgradnje državne informacijske infrastrukture poznat širokoj javnosti kao PRODII je za sada tek formalno prikupljanje informacija o projektima, bez strateške koordinacije i upravljanja projektima od strane nadležnog Ministarstva. Podaci tog registra nisu javno dostupni, iako je Uredbom definirana i obveza njegove javne objave i ažurnost u prijavljivanju. Stoga smo danas svjedoci višestruke nabavke istih roba i usluga za potrebe države što je u suprotnosti sa spomenutim zakonima i uredbama - istaknuo je u svom obraćanju predsjednik HUP-ICT Udruge, Adrian Ježina, te nastavio:

- Kao reprezentativna udruga i socijalni partner smatramo da nismo bili uključeni na primjeren način u izradu 'Strategije e-Hrvatska 2020.', čije donošenje držimo iznimno značajnom, posebno u kontekstu povlačenja sredstava iz relevantnih fondova EU. Za Hrvatsku državu i nas kao industriju ovo je jedan od ključnih dokumenata koji treba osigurati digitalizaciju i povećanje efikasnosti javne uprave, a samim tim i povećanje konkurentnosti privatnog sektora.

Naglasio je kako prilikom izrade takvih dokumenata svakako treba uključiti predstavnike industrije kao ravnopravne partnere tijekom cijelog procesa izrade kako bi se zajednički uspostavila očekivana struktura i sam sadržaj.

Lider digital
čitajte lider u digitalnom izdanju